O KORIŠTENJU SREDSTAVA IZ EU FONDOVA Vedriš: Treba stvoriti programe da se požele vratiti svi koji su otišli

Mi u virovitičko-podravskoj županiji smo pokazali da se znamo nositi s fondovima EU-a. Pet slavonskih župana je imalo sastanak s ministrima i projekte ćemo slati po principu odozgora prema dolje, od općina i gradova, prema nacionalnoj razini. Poslali smo sve projekte koje imamo spremne, rekao je Igor Andrović, župan virovitičko-podravski u večerašnjem Otvorenom.

Pojasnio je da je riječ o projektima prometne infrastrukture, najavio je skorašnje dobivanje građevinske dozvole za brzu cestu od Zagreba do Virovitice, čime će se županija još više razviti.

Andrović je rekao da se opet ide na statističke regije, gdje Slavonija neće biti u istoj regiji sa Zagrebom i poduzetnici će. Ulagajući u 5 slavonskih županija, poduzetnici će dobivati veće potpore – do sada su iznosile 45%, a sada će dobivati 70%. Vjeruje da će takvim pristupom privući investitore da ulažu u Slavoniju i otvaraju radna mjesta.

“U okviru projekta Slavonija-Baranja-Srijem, od ciljanih 18,8 mlrd kn, za sada je ugovoreno 16,6.”, rekla je Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU.

Pojasnila je kako je riječ o oko 19.000 projekata, od kojih je 13.000 u provedbi.

Marko Jurčić, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore je rekao da su tvrtke u početku bile zainteresirane za ulaganja u Slavoniju jer je bila riječ o javnim projektima, ali fokus se počeo stavljati na tvrtke, što smatra pogreškom koju sada treba ispraviti.

“Trenutno imamo problem, nametnut i zbog korone, da se tvrtke bore za opstanak i pitanje je koliko imaju kapaciteta za daljnja ulaganja i nove investicije”, dodao je.

Jurčić kaže da prvi korak treba biti privlačiti dobre tvrtke, otvoriti kvalitetno plaćena radna mjesta, privući ljude natrag u Hrvatsku i zadržati one koji su ostali.

“Kada govorimo ovim sredstvima, priču treba podijeliti u dva dijela. Jedan dio je ulaganje u infrastrukturu, dobro je da se u nju ulaže (…) ali ako pogledamo naše autoceste, mi nismo napravili cestovnu ekonomiju”, rekao je Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Smatra da treba uključiti ljudi koji su na prvoj borbenoj liniji i znaju sve konkretne probleme.

“Ako želite imati uspješnu ekonomiju, morate pokriti cijelu trasu”, rekao je.

Vedriš je dodao kako je i demografija ključna, treba stvoriti programe da se požele vratiti svi koji su otišli.

Komentirajući lošu situaciju u Slavoniji, Baranji i Srijemu, Josip Tica, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a je rekao da je riječ o europskoj regiji koja je najgore prošla, ona je čisti gubitnik ekonomskog modela za koji se RH opredijelila. Smatra da su EU fondovi jedna od ključnih poluga koja može ponuditi perspektivu tom kraju.

“Fundamentalno je maksimalno ubrzati količinu povučenih sredstava”, dodao je.

Ključno je, kaže Tica, stvoriti gravitacijsku točku u Slavoniji, ljudi odlaze jer ih privlače druge regije. Taj prostor, dodaje, treba ispuniti kvalitetnim radnim mjestima jer će to promijeniti mobilnost ljudi.

“EU fondovi su jedna od poluga, ali sve zajedno mora biti uglazbljeno (…) Važno je napraviti jedno ogromno, sinkronizirano usklađivanje kompletnog okruženja koje može privući kvalitetna radna mjesta”, dodao je.

Andrović je rekao da je iz njihove županije iselilo oko 6.000 ljudi, ali imaju i pozitivne primjere useljavanja. Vjeruje da će EU fondovi pomoći povratku iseljenika.

“5.925 spremnih projekata”

“Županijama smo uputili poziv da nam dostave popis spremni strateških projekata za razvoj županije. Dobili smo i više od onoga što smo tražili – 5.925 spremnih projekata, ne samo na regionalnoj razini, već i za općine i gradove na njihovom području”, rekla je Tramišak.

Smatra da je važno najaviti da će biti novih mogućnosti za korištenjem bespovratnih sredstava iz fondova EU-a, prva sredstva će biti namijenjeni proizvodnoj industriji.

“U ovom programskom razdoblju možda nismo na pravi način programirali operativne programe, a sada ćemo to promijeniti. Cilj i plan nam je da u komunikaciji sa svim resorima, sa svim relevantnim dionicima u sustavu obavimo konzultacije, preliminarne razgovore”, dodala je.

Tramišak je rekla da su u okviru konzultacija za projekt Slavonija-Baranja-Srijem, koje je radila Svjetska banka, detektirani su ključni sektori za dodatna ulaganja: poljoprivreda, informacijsko-komunikacijske tehnologije, metalurška i drvna industrija, te razvoj kontinentalnog turizma.

Odlaze Meggle, BAT

Jurčić kaže, komentirajući odlazak Meggle i BAT-a iz Hrvatske, kako nisu pozitivni primjer, ali da nisu ni slika da je loše sve što kod nas postoji. Vedriš je rekao kako je riječ o različitim branšama i moramo se zapitati što je potrebno investitorima da budemo atraktivni, da ih zadržimo ili da nove zadobijemo, u odnosu na okruženje.

Tica se pita koja to centrifugalna sila izbacuje ekonomsku aktivnost van iz Slavonije. Za koronakrizu kaže da je promijenila vrijednost prostora zbog ubrzane digitalizacije, što je velika šansa za Slavoniju, no zahtijeva ulaganje u internetsku infrastrukturu.

Andrović je dodao kako još nije službena informacija da BAT odlazi, još s Vladom razgovaraju o trošarinama.

Dogovor u Bruxellesu, RH može računati na više od 22 mlrd. eura

Vedriš je rekao da za 22 mlrd. € još čekamo potvrdu Europskog parlamenta, a Komisija intenzivno radi na kriterijima po kojima će se sredstva dodjeljivati. Dodaje da će biti pravila, dio će biti bespovratan, no dio će biti krediti koje također treba vratiti. Naglasio je da RH mora vidjeti, na razini cjeline, što su prioriteti, vodeći računa i o ekonomskim prioritetima.

Jurčić smatra da krediti nisu loši – oni “ozbiljnim igračima” daje mogućnost jeftinog financiranja, fondovi su poluga, generator za nešto dalje.

Tica kaže da trebamo pojednostavljivati procedure, ima jako puno prostora za napredak. Dodaje da treba raskrčiti put poduzetnicima, stvoriti im ugodno okruženje i fokusirati se na izgradnju infrastrukture, pogotovo onu neopipljivu.

Adrović je rekao da procedure treba pojednostaviti, one su prilično obeshrabrujuće, na što je Tramišak rekla kako se radi na tome, postoje preporuke i smjernice kako rasteretiti sustav i ubrzati provođenje projekata.

“Određeni mehanizam kontrole mora postojati, nema straha za korisnike, ovo je bio proces učenja u RH jer smo prvi put koristili sredstva iz fondova”, dodala je.

“Stvara se atmosfera da nas čeka razdoblje u kojem ćemo lijepo živjeti od tih novaca i sada ostaje da se malo dogovorimo kako ćemo ih koristiti. Treba brutalno reći da će ta sredstva doći pod određenim kriterijima, u ograničenom iznosu i u dužem vremenskom razdoblju”, rekao je Vedriš.

Dostupna sredstva trebamo, rekla je Tramišak, maksimalno iskoristiti u 100 postotnom iznosu, piše HRT.

Komentari