Novi zakon o elektroničkim medijima zabrinjava mnoge: Hoćemo li ostati bez komentara čitatelja ispod članaka?

Jurica Galoic/PIXSELL

U Saboru će se u četvrtak raspravljati o novom Zakonu o elektroničkim medijima o kojem je, za javnog savjetovanja, najviše pozornosti izazvalo preciznije definiranje obveze nakladnika elektroničkih publikacija za sadržaje koje generiraju korisnici, odnosno komentari čitatelja na Internetu.

Najveći problem kod novog zakona izdavači vide u propisivanju odgovornosti izdavača za komentare i u iznimno rigidnim prekršajnim odredbama. Naime, prvi se put izrijekom propisuje odgovornost izdavača za komentare čitatelja, što bi posljedično moglo dovesti do tužbi radi naknade štete neovisno o odredbama Zakona o medijima, kažu u Udruzi novinskih izdavača.

To je pitanje uređeno predloženim člankom 93. Prema njemu, nakladnici bi bili odgovorni i za sadržaj komentara koje pišu posjetitelji, a u slučaju da ne moderiraju taj sadržaj adekvatno, mogli bi biti kažnjeni opomenom Vijeća za elektroničke medije ili novčano, iznosom od 100.000 do milijun kuna.

Kritičari novog prijedloga navode da se ovakvim propisima zatire sloboda govora, a i da se odgovornost nepravedno prebacuje na vlasnika elektroničkog medija umjesto na osobu koja je određene kažnjive stvari napisala.



Zbogom komentarima čitatelja ispod članaka

Vladajući, koje u ovom slučaju predstavlja ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, tvrde da se u članku 93. govori o odgovornosti nakladnika za moguća teška kaznena djela koja kroz sadržaj generiraju korisnici. Odgovornost nakladnika preciznije se definira za djela kao što su poticanje na mržnju, nasilje, širenje ksenofobije, rasizma, pornografskih sadržaja ili maloljetničke pornografije, izjavila je ministrica.

“Kao što pružatelji medijskih usluga televizije i radija imaju odgovornost za sadržaje objavljene u okviru svojih programa uključujući i izjave gledatelja/slušatelja u programima uživo, ovim se prijedlogom zakona utvrđuje odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za sadržaj koji se objavljuje”, naglašava Ministarstvo kulture i medija.

Kazne u ovom Zakonu ne mijenjaju se ni na koji način u odnosu na dosadašnje kazne, tvrde iz Vlade RH, te navode da Vijeće za elektroničke medije odlučuje hoće li se raditi o opomeni ili kazni. VEM u pravilu izriče kazne do 100.000 kuna, a sve veće upućuju se na sudove. Praksa Vijeća je poznata, kaže ministrica Obuljen Koržinek, a pokazuje da je Vijeće puno češće posezalo za različitim oblicima opomena nego za kaznama.

Nakladnici, očekivano, argumentiraju da nemaju mogućnost pratiti i nadzirati sav sadržaj koji korisnici postave u komentarima, te da bi im to predstavljalo nerealno velike troškove u slučaju da bi morali aktivno uklanjati baš sve sumnjive ili potencijalno kažnjive komentare.

Stranka Fokus protiv zakona: Ovo je još jedan Plenkovićev napad na slobodu medija

“Urednici medija ne mogu i ne smiju biti odgovorni za takvo ponašanje pojedinaca. Posao urednika je uređivati medije, a Vlada ih ovim zakonom prisiljava da biraju hoće li zabraniti komentare ili postati policijski doušnici, pa tek onda urednici”, smatraju u Fokusu.

“Ako dozvolimo HDZ-u da u svojoj borbi protiv slobode medija i iznošenja prljavog rublja članova te stranke uvrsti mogućnost kažnjavanja komentara građana Republike Hrvatske, otvaramo vrata prema tome da se jednog jutra probudimo u Orwellijanskoj državi pri kojoj svaka osoba pazi da na glas ne komentira postupke korumpiranih javnih dužnosnika i pritom riskira stroge novčane kazne. Na nama je da 2024. ne postane 1984.”, izjavio je Davor Nađi, predsjednik stranke Fokus.

Komentari