Nova ministrica koja će baratati s 22 milijarde kuna: Novac iz EU za spas zdravstva i gospodarstva

Screenshot

Nataša Tramišak, 38-godišnja pročelnica u Osječko-baranjskoj županiji te bliska suradnica župana i potpredsjednika HDZ-a Ivana Anušića, nova je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, piše Večernji list.

Tramišak očekuje veliki izazov. Hrvatskoj su na raspolaganju 22 milijarde eura iz EU, dvostruko je to više novca nego što je dosad imala na raspolaganju kroz sve EU fondove.

Je li Vas iznenadilo kada se Vaše ime počelo spominjati u kontekstu ministrice regionalnog razvoja i EU fondova?

“Djelomično i jest. Cijeli sam svoj rad posvetila konkretnim projektima u lokalnoj zajednici. Intenzivno, a posebice posljednje dvije i pol godine, koliko sam u Osječko-baranjskoj županiji, radim na konkretnim investicijama, konkretnim razvojnim projektima, i to je bio moj fokus, a manje političko djelovanje. Do prije nekoliko tjedana, nisam o tome ni razmišljala. Velika mi je to čast i odgovornost, a svjesna sam velikih očekivanja”.



Kada govorimo o EU fondovima, česte su kritike kako povlačimo nedovoljno novca. Kako ćete odgovoriti na njih?

“Hrvatska je na gotovo 97 posto ugovorenosti sredstava iz fondova, što znači da smo naučili kako raspisivati i provoditi natječaje te ugovarati sredstva. Moramo još više poraditi na verifikaciji troškova. Prvo što planiram napraviti jest odraditi sastanke sa svim tijelima u institucionalnom okviru upravljanja i provedbe EU projektima. Najkvalitetnije svoj posao radi SAFU, jer su iz tog razloga i osnovani. Dodatno ćemo osnažiti posrednička tijela koja se bave verifikacijom, kontroliraju namjenska trošenja sredstava, javnu nabavu i ostale procedure nužne da bi krajnji korisnici dobili sredstva. Konkretno, Zavod za zapošljavanje ima velik opseg svog primarnog posla, oko zapošljavanja, a nametnut mu je i dio oko fondova. Upravljanje fondovima treba više koncentrirati te spojiti pojedine sustave radi veće učinkovitosti”.

Koji bi se veliki projekti još mogli sufinancirati iz EU, poput pelješkog mosta i zagrebačkog rotora, osobito kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem?

“Za cijeli istok Hrvatske to je svakako ulaganje u zdravstveni sustav, konkretno izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek. U suradnji s Vladom RH uspjeli smo pokrenuti izradu kompletne studijsko-tehničke projektne dokumentacije za novi KBC koji bi trebao imati oko 135.000 ‘kvadrata’, dakle dvostruko više nego do sada. Izgradnja se procjenjuje na dvije milijarde kuna. U dosadašnjem programskom razdoblju i fondovima nismo imali mogućnost za izgradnju takvih kapaciteta, no to je sigurno prioritet za sljedeće razdoblje. Europska je komisija spremnija ulagati u zdravstvene sustave, kao i sustave civilne zaštite, jer nas je pandemija korona virusa osvijestila koliko je to važno. I to ćemo sigurno iskoristiti za područje cijele Republike Hrvatske. Stavit ćemo naglasak na ulaganja u gospodarstvo, a pri tome ne govorim samo o javnoj gospodarskoj infrastrukturi, nego i o više sredstava namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu, jačanju njihovih kapaciteta… “

Završeni su pregovori o novom europskom proračunu i Instrumentu EU nove generacije. Može li Hrvatska biti zadovoljna dobivenom omotnicom?

“Kroz pregovore o instrumentu EU za sljedeće generacije te novom europskom proračunu, Hrvatska je osigurala više od 22 milijarde eura za idućih sedam godina, što je velik uspjeh premijera Plenkovića i cijelog tima koji je mjesecima radio na tome. To je dvostruko više od dostupnih sredstava u prethodnom razdoblju, a odnosi se na dva financijska “bloka” : Višegodišnji financijski okvir – 12,68 milijardi eura i EU nove generacije (Next generation EU) – 9,40 mlrd. eura. Ovakva snažna omotnica pomoći će brzom gospodarskom oporavku Hrvatske radi krize uzro kovane pandemijom korona virusa, a to potvrđuje i pravu vrijednost članstva u Europskoj uniji. Odmah počinjemo raditi kako bismo postigli maksimalnu iskorištenost tih sredstava i iskoristili veliku razvojnu šansu za Hrvatsku”.

Koji je najznačajniji EU projekt na kojem ste Vi radili?

“Izdvojila bih set projekata energetske obnove, od gotovo 200 milijuna kuna. Riječ je pojedinačno o 54 projekta, i Osječko-baranjska županija je, kao institucija, vodeća po broju takvih projekata u Hrvatskoj. Izdvojila bih i projekt Dostupnija primarna zdravstvena zaštita, koji je već prešao 26 milijuna kuna. U sklopu njega završavamo izgradnju nove zgrade Doma zdravlja Našice, a uspješno su odrađeni infrastrukturni radovi po svim domovima zdravlja, isporučena je medicinska oprema, čime smo dosta popravili sustav primarne zdravstvene zaštite u županiji. I dodala bih izgradnju Poduzetničkog inkubatora i akcelatora Antunovac, završenog prošle godine i vrijednog 21,4 milijuna kuna, od kojih je 94 posto sufinanciranje Europske unije”.

Izjavili ste pred izbore kako “žene u politici mogu doprinijeti razvoju društva na svim razinama jer imaju viziju i volju uhvatiti se u koštac sa svim gorućim problemima hrvatskog društva danas”. No, u novi saziv Sabora izabrano ih je 35, od ukupno 151 mjesta. Kako promijeniti taj nezavidan omjer?

“To se može postići većom uključenosti žena u politiku puno prije izbora. Dosta žena koje zakorače u politiku jednostavno životni prioriteti ili poslovni afiniteti odvedu u drugom smjeru. Treba pronaći balans privatnog i poslovnog života, i na tome se mora poraditi”.

Kako Vi usklađujete privatni život i političku karijeru?

“Trenutno je težište na poslovnom životu”.

U aktivnu ste politiku zakoračili kao HSP-ovka. Kada ste prešli u HDZ, koji je bio osnovni motiv?

“Moj politički put počeo je 2009. godine u HSP-u. Politički svjetonazor kod mene je odredila obitelj, otac Ivan bio je dragovoljac Domovinskog rata i jedan od suosnivača HDZ-a na lokalnoj razini, tako da je u mene utkan sam proces stvaranja hrvatske države. Godinu dana kasnije prešla sam u HDZ, čiji sam član posljednjih deset godina”.

Komentari