Od prvog srpnja tako se više neće moći kupiti plastične žličice, slamke, štapići za uši, vilice, tanjuri – ali ni tanke plastične vrećice. A proizvodnjom takvih vrećica bavi se oko 30 tvrtki koje sada poručuju da je sudbina 800 radnika koje zapošljavaju neizvjesna.
Hrvatska gospodarska komora zato predlaže da se barem dozvoli proizvodnja vrećica od reciklirane plastike ili da se odluka odgodi tri godine. Isto predlaže i jedna tvornica u Sisku, koja živi od proizvodnje vrećica koja će uskoro biti zabranjene.
Direktiva se nije dotaknula plastične ambalaže u kojoj dolaze kozmetika i sredstva za čišćenje, ali oni koje brine količina plastičnog otpada mogu koristiti deterdžentomat u Žapcu. Zabrana jednokratne plastike povećat će troškove ugostitelja pa bi krajnji kupci mogli porciju hrane plaćati nekoliko kuna više, ali bi cijena ulaznica za ljetne događaje koji nas očekuju trebala ostati ista.
Čemu služi ova direktiva?
Njezin je cilj spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš i promicati prijelaz na kružno gospodarstvo uvođenjem kombinacije mjera prilagođenih proizvodima obuhvaćenim direktivom, uključujući zabranu plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu na razini cijelog EU-a kad god postoje alternative.
Direktivom se također predviđa strategija za plastiku EU-a, važan element u kretanju EU-a prema kružnom gospodarstvu, piše Jutarnji list.
