Nezavisni kandidat za načelnika Tkona na Pašmanu Boris Katičin: S neminovnom urbanizacijom treba se nositi promišljeno kako bi zaštitili prirodne plaže i morski okoliš

Prikupljanje potpisa označilo je službeni početak kampanje za nadolazeće izbore, kako u velikim gradovima, tako i u manjim sredinama kao što je općina Tkon.

Naselje koje mještani radije nazivaju Kun nalazi se na otoku Pašmanu, drugom najvećem otoku Zadarskog arhipelaga, a bogato je prirodnim resursima poput čistog mora, zanimljivog podmorja, pješčanim plažama te bogatom poviješću. Nezavisni kandidat za načelnika Tkona Boris Katičin otkrio nam je što nudi u svom programu.

Boris Katičin je nezavisni općinski vijećnik općine Tkon, umirovljeni kapetan bojnog broda i magistar društvenih znanosti te predsjednik Instituta za pomorsku baštinu.

Za početak, možete li reći za što ste se do sad zalagali kao nezavisni općinski vijećnik općine Tkon?


U prethodnom četverogodišnjem razdoblju zauzimali smo se i za one projekte za koje je u početku bilo popriličnog otpora. Spomenimo samo struju i vodu na parapetu za naše ribare, uređenje parkinga i obale i ležeće policajce koji su na kraju nakon pustih peripetija ipak realizirani. Svojevremeno smo inicirali i konačno pozdravili početak postavljanja ležećih policajaca na naše ceste, a u cilju povećanja prometne sigurnosti posebice za djecu i starije. Pored toga tražimo da se od strane struke žurno razmotre dodatne lokacije na kojima su potrebni ležeći policajci, prometna signalizacija, nogostup uz glavnu prometnicu, itd. Podržavali smo učinkovitiju realizaciju velikih projekata koji su u tijeku poput nove trajektne luke Tkon te projekta Arca Adriatica.

Koje su ključne točke vašeg programa?

Zalažemo se za izgradnju kanalizacije i zaobilaznice. Ciljevi za koje se također zalažemo su primjerice očuvati i unaprijediti lokalno poduzetništvo na način pružanja konkretnih olakšica i poticaja, ali i stalna briga za potrebite. Od samog početka želimo ipak općinski fokus više usredotočiti na našu djecu, mlade i na ribare. Jasno nam je da naša djeca i mladi trebaju puno više nego što je to bilo omogućeno do sada. Zalagat ćemo se za projekt sportske dvorane za djecu, izdvajanja i stipendije  koje trebaju biti pravovremene. Nisu uvijek samo u pitanju igrališta i betonska i infrastruktura. Razlika koju mi nudimo je ta da dugoročno u prvi plan stavljamo potrebe odgoja i obrazovanja djece i mladih; unapređenje rada dječjeg vrtića i osnovnog obrazovanja, poticaje i olakšice mladim obiteljima s djecom te poticaje planiranim i stručno vođenim sportskim aktivnostima. Ključne točke se također odnose na zaštitu kulturne baštine te poticanje turizma i gospodarstva.

Kako mislite riješiti dugove i kredite općine?

Svakako odgovornim i transparentnim poslovanjem općine Tkon u budućnosti. Nikada ne bih htio u nezavidnu situaciju dovesti poslovanje naše općine pogotovo što se u ovom slučaju radi o javnom novcu svih naših ljudi. Itekako ću dobro promisliti svaki puta kada se predloži novo zaduživanje. Mislim da bi za veće kredite uvijek trebalo osigurati konsenzus ili barem dvotrećinsku većinu, a ne lomiti na silu za jedan glas više što je radila dojučerašnja većina. Kao nezavisni vijećnik u proteklom četverogodišnjem razdoblju, ali i kao predsjednik Kluba vijećnika Složno za Kun i Ugrinić često sam na sjednicama vijeća kada se odlučivalo o dodatnom zaduživanju izražavao svoju zabrinutost pa i često glasovao protiv novih kredita u sklopu izglasavanja općinskog proračuna. Međutim vodeći ljudi „Nezavisne liste mladih“, naši današnji protukandidati na izborima, a koji su do jučer u općinskom vijeću bili nositelji vlasti, olako su podizali nove kredite koji su se posljednjih godina uistinu nagomilali. Radi se o popriličnim iznosima koje će općina morati vraćati, a neke od njih tijekom idućih desetak i više godina.

 

Najviše nas zabrinjava to što krediti koji se danas vraćaju predstavljaju već ozbiljan teret, a podizani su između ostalog i za izgradnju ‘Zida boli’ na Južnoj plaži koja je s tom gromadom betona podignutom usred nekadašnje rajske prirode poprilično upropaštena. Nekadašnja top pješčana plaža je prepolovljena. Valovi se od te ravne plohe odbijaju i povlače sabun (pijesak) u dubinu. Bilo je tu i boljih rješenja ali se išlo nabrzinu megalomanski. Domaći ljudi to o čemu ja govorim dobro znaju kao i o prošlogodišnjem nezakonitom nasipavanju plaže Bartovica , a koje smo u zadnji tren zaustavili brojnim apelima aktivista i mladih volontera na društvenim mrežama. Ostaje nam za nadati se da će u idućem razdoblju i općinski prihodi biti uobičajeno dobri da nam se ne bi dogodilo da zapadnemo u veće probleme, a konačno rješenje Južne plaže s mega zidinom još se ne nazire. Sva potencijalna rješenja sada su daleko skuplja i teže izvodiva.

S obzirom na to da je Tkon mjesto koje živi od turizma, a u posljednje vrijeme je, kako ste i sami rekli narušen prirodni sklad plaža i mijenja se priobalni izgled (dignut je zid na južnoj plaži zbog kojeg je pola plaže nestalo, luka je izgrađena tako da je naslonjena na plažu Vruljice, nasip na Bartovici), kakva je Vaša vizija u tom pogledu?

Sad imamo situaciju koja nije zavidna. Ni prošlo ljeto nismo imali uređene dvije glavne plaže u Tkonu, Južna plaža i Vruljice. Nažalost ni za ovu sezonu neće biti moguće završiti sve radove koji se otvaraju, ali morat ćemo jednostavno s manje sredstava pokrivati više. Nećemo odustati i radit ćemo korak po korak. Otvaraju se i nove perspektive. Tek ćemo vidjeti kako će biti prihvaćena nova plaža u sastavu nove trajektne luke s izbačenim kamenim perima na pjeskovitom dnu. Kada se zelenilom oplemeni parking kako je predviđeno projektom trebala bi i ta nova urbana i sunčanija plaža pokazati svoj sjaj. Za preostali prirodni pješčani dio obale, a kojeg još uvijek ima, trebalo bi pokazati puno više obzira u budućnosti i svakako ga zaštititi. Po tome smo i bili prepoznati pa bi morali ozbiljno razmišljati kako se dalje nositi s neminovnom daljnjom urbanizacijom, ali promišljenom i zaštitničkom u odnosu na prirodne plaže i morski okoliš. Postoje ljudi koji znaju nešto o tome, nešto poput kamene šetnice u kombinaciji s malim mostićima, kamenim balvanima itd. Na tome treba ozbiljno raditi, a ne odluke donositi preko noći pod pritiskom.

S obzirom da mladi sve više napuštaju otoke, kako ih mislite stimulirati da ostanu?

Sve ovo o čemu smo do sada razgovarali i što pokušavamo je s ciljem da zadržimo mlade i da im otvorimo perspektivu. Ja sam recimo to pokazao na vlastitom primjeru. Život na kontinentu cjelokupne moje obitelji zamijenio sam s povratkom na ovaj čarobni otok.

Mladi kod nas ostaju jer se bave ribarstvom, marikulturom, turizmom, nautičkim turizmom, obrtništvom i ugostiteljstvom. Jedan manji dio je poduzetništvu. Sve njih želimo daleko više stimulirati, pogotovo naše ribare, otvarati nova radna mjesta. Želimo potaknuti poduzetnike da zapošljavaju mlade na razne načine. Postoje raznovrsni modeli unatoč aktualnoj pandemiji koja nam je ustvari i pomogla da shvatimo koliko život na otoku može biti kvalitetniji. Uporno se zalažemo i za poticanje naobrazbe. Mladi će ostati ako budu imali radna mjesta. Zbog toga i želimo izgradnju nautičke luke. Ribarska luka je nažalost trenutno izuzeta iz plana, a dobijamo novu trajektnu luku. Oko tih naših luka bi se u skoroj budućnosti koncentrirale agencije, ribarski obrti, servisne radionice i restorani koji bi osim tehničkog osoblja zapošljavali i ljude za uslužne djelatnosti uključujući menadžment. Velik broj mladih je trenutno zaposleno u nautičkoj luci u obližnjem Biogradu, ali s obzirom na situaciju s koronom tek ćemo na jesen znati na čemu smo. Također je nužno poticati male proizvođače i ulagati u integralnu poljoprivredu i održiv razvoj, onaj koji odgovara okolišu. Postoji ona indijanska izreka: “Zemlju nismo naslijedili od predaka već smo je pozajmili od budućih generacija”.

 

U svom izbornom programu zalažemo se i za izgradnju sportske dvorane, uspostavu ribarskog radija i većeg poticaja za mlade obitelji što u sinergiji može dovesti do novih radnih mjesta i boljih uvjeta za život na ovom našem hrvatskom otoku. Otoka kojeg moramo postati svjesni mi koji živimo na njemu, ali i oni koji sjede u saborskim klupama u Zagrebu. Moramo još više pomoći dječjem vrtiću i osnovnoj školi, ali i roditeljima koji žive na otoku.

Moramo kod mladih osvijestiti strahovit potencijal okruženja koji imamo smješteni na rubu Ravnih kotara pored Vranskog jezera, a između Velebita i Kornata. Želimo njegovati zajedničke otočne vrijednosti i pomorsku kulturu. Zalažemo se i za uspostavu kontinuiranih sportskih i drugih aktivnosti posebno za mlade. Imamo već tradiciju koja mora biti njegovana, a odnosi se na pučko pjevanje, jedrenje, pomorstvo, odbojku i naravno nogomet.

Važno je napomenuti i da je pošle godine japanska državna televizija snimila emisiju o mladim ljudima arheolozima iz Japana i sa zadarskog sveučilišta koji koji istražuju već godinama jedno od najznačajnijih arheoloških otkrića iz vremena renesanse – brodolom kod našeg otočića Gnalića. Namjera nam je uključiti što više mladih znanstvenika i potaknuti daljnja istraživanja našeg podmorja.

Već mjesecima traje drama s divljim svinjama na otoku Pašmanu. Otočani su u strahu jer su u posljednje vrijeme takvi susreti sve češći. Kako mislite riješiti problem s kojim se trenutno suočavaju mještani Tkona i šire?

Samo pravovremenom i boljom komunikacijom s lovačkim društvom. Radi se o najvećoj udruzi na otoku koja broji osamdesetak članova. Potrebno je razumjeti problem. Problem nije nov, nije jedinstven niti nerješiv. Činjenica je da su se divlje svinje nakon izgradnje autoceste kada nisu imale dovoljno prirodnih prelazaka na odgovarajućem potezu od Zadra do Šibenika spustile u priobalje te tijekom posljednjih petnaestak, dvadeset godina u većem broju preplivale same na otoke. Ima ih i na drugim otocima. Mi nismo jedinstveni po tome. Dobri su plivači, žive u krdu i stalno su u potrazi za hranom. Postoje mjeseci lova i lovostaja, ali u slučaju većih problema može se pribjeći organiziranim aktivnostima poput hajke koja je organizirana prošlog tjedna. Lovci su odgovorni za lovište i trebaju ga održavati uz bolje razumijevanje i potporu općinskih vlasti. Oni gospodare lovištem i održavaju ga redovitim odstrjelom i brigom o populaciji.

Komentari