(UŽIVO) AKTUALAC U SABORU Beroš o kritikama zbog naknada za zdravstvene djelatnike: Ovo je sad maksimum

Nakon jednomjesečne stanke, ‘aktualnim prijepodnevom’ Hrvatski sabor u utorak počinje redovno proljetno zasjedanje. Ždrijebom je odlučeno da će na ‘aktualnom prijepodnevu’ prvi pitanje članovima Vlade postaviti nezavisni Vladimir Bilek, a posljednji, 41. Ivan Celjak (HDZ).

Prije pitanja Nikola Grmoja (Most) i Bojan Glavašević (Nezavisni) su se požalili da nisu dobili odgovore na pitanja koja su postavili prije nekoliko mjeseci.

Gordan Jandroković je na to rekao da svoja pitanja može ponoviti u ovom sazivu na što je Glavašević naglasio da se na njegova pitanja ne odgovara.

Odgovarajući na pitanje nezavisnog Vladimira Bileka ministar graditeljstva Darko Horvat kazao je da posljednja informacija Najnovija informacija s jučerašnjim danom je ta da je šteta od potresa prijavljena na 42.307 objekata.



“Otprilike polovica ih je pregledano. Naljepnice su preliminarni indikator o tome u kojem je stanju objekt. Zelene markice znače da se objekt može brzo osposobiti, žute da trebaju neke zahvate, a crvene da je ondje neka prijetnja zbog koje se u kući ne može boraviti ili je za rušenje. Neke će se ‘crvene zgrade’ moći osposobiti do žute naljepnice”, kazao je Horvat.

Drugo pitanje postavio je Marin Mandarić (HDZ) te upitao ministricu turizma koje su aktivnosti u pripremama za turističku sezonu te što je s kontinentalnim turizmom.

“Za ovu godinu najvažnija je sigurnost te se uvodi nacionalna sigurnosna oznaka. S obzirom na epidemiju koronavirusa izrađene su preporuke za putovanje.Putem udruga uvest će se i edukacija za vlasnike turističkih objekata koji budu htjeli imati tu naljepnicu. Ona će pokazivati koliko se vlasnici pridržavaju epidemioloških mjera. Stanje u objektima moći će prijavljivati i sami turisti. Što se tiče kontinentalnog turizma, naš cilj je njegov razvoj”, poručila je ministrica Nikolina Brnjac.

Sljedeće pitanje Mladen Karlić postavio je ministru Viliju Berošu pitavši ga kakva je epidemiološka situacija.

“330. je dan od početka epidemije te je naša situacija zadovoljavajuća. Naša 14.dnevna incidencija na 10. siječnja bila 382, jučer je bila 288. I dalje imamo visoku stopu mortaliteta, ali ta stopa uvijek kasni za smanjenjem stope zaraze dva do tri tjedna. Unatoč dobrom epidemiološkom stanju u Hrvatskoj, treba biti oprezan zbog novog soja virusa te stanju u zemljama u okruženju”, rekao je ministar te dodao da naglo popuštanje mjera neće biti opcija.

Što se tiče novog soja virusa Beroš je naglasio da su oni već poduzeli mjere koje se odnose na prelazak granica.

Nakon toga na upit Totgergelija (HDZ) ministar Horvat je rekao i poručio svim građanima Siska da ova Vlada nikoga nije zaboravila niti će itko ostati bez pomoći te je ponovno naglasio da će država u 100-postotnom iznosu financirati stambeno zbrinjavanje svih na području Grada Siska kojima je nekretnina u nepotrebljivom stanju i ne mogu sami sufinancirati obnovu/izgradnju.

Karolina Vidović Krišto (NZ) upitala je premijera Andreja Plenkovića: “4. rujna sam vam postavila pitanje o mogućoj poreznoj utaji vašeg Emila Tedeschija. Niste mi odgovorili. Izabrali ste Ivana Turudića za predsjednika suda. Kako će izgledati suđenje Dragana Kovačeviću kad se zna da je Turudićeva sestra radila za Janaf. Nitko ne želi u državi u kojoj izvršna vlast. Jeste li svjesni da su utjecaj na pravosuđe i sprečavanje rada pravosuđa kaznena djela.

Na to joj je Plenković odogovorio: “Pogledajte malo bolje odgovore koje su vam upućeni s Vlade, politika ne odlučuje tko bira suce, ako vam je to promaklo, a vjerojatno vam je, dobro je da se informirate o tome. Što se tiče reforme pravosuđa, to je naš temeljni cilj te ćemo na tome raditi kao i na borbi protiv korupcije. Vaša pitanja djeluju na retoričke eskapade, slušajući vaše nastupe vidim da ste brzi na difamacijama, etiketiranju, prozivanju ljudi, nazivanju naše vlade četničkom koalicijom. Vaše pozivanje na narod i na elite je toliko pase i neinventivno, pa se čudim tko bi mogao povjerovati u vaše teze, nisu dojmljive niti korisne”.

Na to mu Krišto nije ostala dužna rekavši: Arogancija je nepristojan i odraz karakterne nestabilnosti i niste mi odgovorili ali neću vas vrijeđati. “Osiromašujete hrvatsku naciju”, rekla je.

Marija Selak Raspudić (NZ) pitala je Plenkovića po kojem kriteriju se provodi masovno cijepljenje političara preko reda. “Prvo zastupnici, sad županijski vijećnici? Hoće li se ta akcija nastaviti na članovima mjesnih odbora? Na temelju čijih procjena se nabavilo cijepljenje? Tko je ugovarao ovakve ugovore da kompanije mogu mijenjati ugovore.

Plenković joj je nato to odgovorio: “Ovo je dan čitanja pitanja u saboru. Što se tiče javne nabave, sjetiti ćete se da zaštitne opreme nije bilo nigdje za nabaviti. Hrvatska nije imala dovoljno zaštitne opreme, maski, zaštitnih odijela. Nabavili smo je tako da sam osobno razgovarao s kineskim premijerom i dogovorio opremu koja nikoga nije ostavila bez opreme, ona dolazi sustavno. Zamolit ću Ćorića da dođete kod njega u ured i razgovarate s ljudima koji se bave robnim rezervama da vidite sve što je došlo i po kojoj cijeni”.

A što se tiče cjepiva odgovorio je: Vrlo jasno tko su prioriteti – stariji sugrađani, ljudi u domovima te najizloženiji. Njima je prioritetno osigurano da se cijepe u ovom prvom valu. Predsjednik republike je poslao poruku da se želi cijepiti ne bi li pokazao povjerenje u cjepivo. Činjenica je da postoji Sabor i smatram da je sabor vrijedan ako ne i vrijedniji od Vlade ili predsjednika i da zastupnici trebaju dobiti priliku da se cijepe. Što se tiče ostalih, to nema veze s nama. Lokalni političari nemaju veze s nama. Ako cjepiva bude previše donirat ćemo ga zemljama kojima će nedostajati.

Na to mu je Selak Raspudić odgovorila da donirati može nešto što je vaše, a ne nešto što je od hrvatskih građana.

“Bilo bi korisnije da imate dobar plan a ne da već razmišljate o doniranju”, poručila je premijeru.

Peđa Grbin je rekao kako u prijedlogu zakona o obnovi piše da se ljudima na područjima pogođenima potresom financira obnova u 100-postotonom iznosu, a danas je ministar Horvat rekao nešto drugačije. Također je upitao je hoće li se režijski troškovi za struju otpisati i građanime Zagreba, koji nakon potresa dobivaju razlike za struju od 4000 kuna.

Plenković je pohvalio Grbina da za razliku od kolegica Vidović Krišto i Selak Raspudić ne čita svoje pitanje. Nakon toga je ponocio što je Vlada sve dosad napravila za područja pogođena potresom. Također je rekao kako je ministar Horvat jutros pojasnio kako će se pomoći Sisku, s obzirom da nisu u istoj kategoriji s mjestima u okolici, a naon toga je rekao da će Vlada sutra raspravljati o detaljima zakona o obnovi.

Draganu Jeckov zanimalo je kakvo je stanje sa smještajem stradalih na području potresa. Potpredsjednik Vlade Boris Milošević rekao je da se svakodnevno dopremaju kontejneri na ugroženo područje te da je dosad prijavljeno više od 45.000 šteta na objektima, dok u Zagrebu ih je bilo upola manje.

Ivana Posavec Krivec naglasila je kako je stanje s korupcijom u Zagrebačkoj županiji vrlo loše te da predvode HDZ-ovi kadrovi, a nakon toga je prozvala Plenkovića hoće li i na to reagirati s – nisam znao.

“Građani su SDP-u i vašoj stranci na izborima pokazali koliko vam vjeruju. HDZ svoje probleme redovito rješava. Nema nedodirljivih, kome to dosad nije jasno, trebalo bi im to biti jasno. Pogledajte malo u svoje dvorište. Ako slijedite put bivšeg predsjednika stranke, nećete dobro proći, možete biti sigurni”, rekao joj je premijer.

No, Posavec Krivec podsjetila ga je na njegove nedavne tvrdnje kao ima istančane radare te ga nakon toga podsjetila na slučajeve u kojima su mu istaknuti članovi njegove stranke promakli ispod radara spomenuvši slučaj sisačko-moslavačkog župana Žinića.

Rada Borić pitala je kako je moguće da Vlada nije donijela odluka da organizacije koje djeluju na humanitarnom planu nisu oslobođene plaćanja PDV-a.

“Umjesto četiri mogli smo kupiti pet kontejnera”, kazala je Borić.

Zahvalni smo svima koji su pomogli i tražio sam od ministra financija da se očituje da vidi što se može napraviti. Mi smo kao Vlada u nekim prošlim akcijama vraćali naplaćeni PDV, poput akcije Zaklade Ana Rukavina”, kazao je. No Borić je naglasila kako nije zadovoljna odgovorom i da se Caritas požalio da je mogao kupiti peti kontejner da je oslobođen plaćanja PDV-a.

Rada Borić pitala je kako je moguće da Vlada nije donijela odluka da organizacije koje djeluju na humanitarnom planu nisu oslobođene plaćanja PDV-a. “Umjesto četiri mogli smo kupiti pet kontejnera”, kazala je Borić.

Zahvalni smo svima koji su pomogli i tražio sam od ministra financija da se očituje da vidi što se može napraviti. Mi smo kao Vlada u nekim prošlim akcijama vraćali naplaćeni PDV, poput akcije Zaklade Ana Rukavina”, kazao je. No Borić je naglasila kako nije zadovoljna odgovorom i da se Caritas požalio da je mogao kupiti peti kontejner da je oslobođen plaćanja PDV-a. Krešu Beljaka (HSS) zanimalo je zašto u akcijskom planu stoji privremeno a ne stalno ukidanje parafiskalnih nameta poput članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori, rekavši da nitko s kim je razgovarao ne misli da je to samo način za uhljebljivanje kadrova. Premijer je na to rekao da su svojim poreznim reformama do sada rasteretili gospodarstvo za devet milijardi kuna.

Nikola Grmoja kazao je Plenkoviću kako nije odgovorio ni na jedno pitanje upućeno iz redova oporbe te je sam odgovorio samo na ona unaprijed pripremljena iz redova svoje stranke.

“Ljudi na potresom pogođenom području sada trče po ustanovama ne bi li prikupili sve papire za oslobođenje ili zaustavljanje ovrhe. “Žalosno je da svaku dobronamjernu kritiku prikazujete kao demontažu države”, poručio je.

No premijer je to odbacio rekavši: Odgovarao sam na upite ‘čitatelja’, to nije bilo unaprijed dogovoreno.

“Istina, nije vama danas nitko postavljao pitanja, ali jest vašim kolegama ministrima. Ni na jedno pitanje niste odgovorili, kao ni na moje pitanje hoćete li ovrhe urediti zakonom”, rekao je Grmoja, ponovno pitavši što će biti s ljudima koji su nastradali u ovom potresu koji nisu socijalni slučajevi, ali su pretrpjeli znatnu štetu?

Mirela Ahmetović upitala je što Vlada čini da pomogne poduzetnicima pogođenima mjerama za suzbijanje širenja koronavirusa, na što je ministar Tomislav Ćorić naveo akcije koje su poduzete s ciljem smanjenja neporeznog davanja. Na njeznu izjavu da kasne državne subvencije poslodavcima, on je kazao da nema takvu informaciju. Ahmetović je odvratila kako on nije odgovorio na njeno pitanje te podsjetila na niz rješenja koja je ponudila udruga Glas poduzetnika, a koje je on nazvao dječjim.

“U posljednje vrijeme zaposlili ste dvoje ljudi, naravno HDZ-ovaca, nitko ne zna što oni rade, ali njihove plaće mogle su osigurati najmanje četiri državne subvencije”, poručila je.

Ministra Fuchsa Sabina Glasovac je pitala što će biti s maturantima te hoće li biti skraćenja nastavne godine.

Rekao je kako se još raspravlja o načinu provođenja mature, a posebno će se voditi računa o podršci maturantima s područja Sisačko-mosalvačke županije. Također je rekao kako je po sadašnjim podacima bolje da se pokuša nadoknaditi nastava.

Zlatko Hasanbegović pitao je ministricu kulture Ninu Koržinek Obuljen kada će smjeniti Dubravku Vrgoč s mjesta intendantice HNK Zagreb.

Na to pitanje ona je odogovorila da će to učiniti kada zato bude imala valjan razlog. dodavši da je prikupila sve potrebne podatke, da je u među vremenu podignuta kaznena prijava protiv intendantice te da se nisu krišile nikakve epidemiolške mjere, a to su to utvrdile tri inspekcije.

Zastupnica Andreja Marić poručila je kako je sramotna nagrada medicinskom osoblju, nezdravstvenim i zdravstvenim radnicima, koja je u praksi jako mala. Ministar beroš je na to rekao: “Ovom je odlukom dano pravo zdravstvenim djelatnicima da odluče koja je plaća za njih povoljnija. Ova odluka odnosi se na koeficijent plaće te je zbog toga dolazilo do razlika. Ravnatelji javljaju tko je radio s COVID pacijentima. S obzirom na okolnosti punjenja državnog proračuna, ovo je maksimum što smo kao Vlada mogli u ovom trenutku napraviti.

“Više od 800 obitelji ostalo je na hladnoći. Tražimo reviziju robnih zaliha, tko tamo i što radi, a se utvrdi odgovornost onih koji su doveli do ovakvog stanja”, rekla je Romana Nikolić, dodavši da je na terenu potrebno 1000 kontejnera.

Plenković je naglasio kako je u robnim zalihama bilo 300 kontejnera, od kojih je 200 raspoređeno za potrebe testiranja za COVID a da su nakon potresa preostali kontejneri odmah raspoređeno.

Također je naglasio kako je putem europskog mehanizma zatraženo 200 dodatnih kontejnera, od kojih je dosad stiglo 112. Putem bilateralne suradnje stigla su još 154 kontejnera.

“Država je naručila još 428 stambenih kontejnera, od kojih je dosad došlo njih 206. Paralelno s time od hotelijera su otkupljene gotovo sve raspoložive mobilne kućice, njih 264, od kojih je dosad isporučeno 168. Oni sami su ih već ranije donirali 125”, rekao je.

Intenzivan prvi tjedan

Sjednica koja počinje u utorak trajat će sedam tjedana, a po potrebi i dulje, naime već sada na raspravu čeka 108 točaka, a sasvim je izvjesno da će ih uskoro, što iz Vlade, što od zastupnika, stići još.

Prvi radni tjedan u Saboru će se intenzivno raditi, nakon ‘aktualnog prijepodneva’ u utorak poslijepodne zastupnici će imati priliku poslušati i raspraviti izvješće premijera Andreja Plenkovića o sastancima Europskog vijeća održanim u prošloj godini.

O obnovi u potresu stradalih područja

Srijeda je rezervirana za raspravu o Vladinu prijedlogu da se Zakon o obnovi od potresa na području Zagreba te Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije proširi i na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koje su teško stradale u razornom potresu od 29. prosinca.

Po predloženom modelu, sve županije će u svojim proračunima trebati osigurati po 20 posto za konstrukcijsku obnovu nekretnina na svojim područjima, isto kao i vlasnici odnosno suvlasnici nekretnine. Za potpomognuta područja, poput Petrinje i Gline, država će u potpunosti osigurati sredstva.

I prije nego je Vladin prijedlog stigao do Sabora izazvao je žestoke kritike sisačke gradonačelnice, SDP-ove Kristine Ikić Baniček koja je ogorčena mogućnošću da Sisak neće imati pravo na stopostotno sudjelovanje države u obnovi, odnosno a će se obnavljati „po istom modelu kao i bogatiji Zagreb”.

Resorni ministar graditeljstva Darko Horvat uzvraća joj kako će država, ne bude li Sisačko-moslavačka županija to mogla, pokriti 20 posto njene obveze.

Naglasio je i kako je u zakon ugrađen i dohodovni i socijalni cenzus, slijedom kojih su sudjelovanja od 20 posto oslobođene određene skupine stanovništva, konkretno one bez značajnije imovine, socijalno ugroženi itd.

U zakonu sve jasno piše, pa se stoga umirovljenici i oni koji su u ovom trenutku nezaposleni ne trebaju bojati, rekao je Horvat, naglašavajući da na potpomognutim područjima koja su stradala u razornom potresu neće biti potreban ni imovinski ni socijalni kriterij, jer će država u potpunosti financirati izgradnju zamjenskih stanova ili kuća.

O proglašenju IGP-a, radu Državnog odvjetništva u 2019.

Sabor će u četvrtak raspravljati o prijedlogu da se formalizira njegova odluka o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa (IGP) u Jadranu koju je donio 18. prosinca uz veliku podršku zastupnika.

Dan kasnije, šefovi diplomacije Hrvatske, Slovenije i Italije usvojili su u Trstu, na sastanku o hrvatskom i talijanskom proglašenju isključivih gospodarskih pojaseva u Jadranskom moru, zajedničku izjavu po kojoj dijele viziju mora kao mosta koji ujedinjuje sve narode ovog područja te kao izvora napretka za sve.

“Jadransko more kao poluzatvoreno more s intenzivnim pomorskim prometom i ranjivim ekosustavom treba integrirani pristup očuvanju okoliša, sprječavanju rizika i osiguravanju održivog razvoja”, navodi se u zajedničkoj izjavi ministra Gordana Grlića Radmana, talijanskog ministra Luigija Di Maija i slovenskog Anžea Logara sa sastanka u Trstu.

“Naš IGP protezat će se u području u kojem se sada proteže naš zaštićeni ekološki ribolovni pojas i imat će one vanjske privremene granice razgraničenja dok se s Italijom i Crnom Gorom ne sklopi ugovor o konačnom razgraničenju tih pojasa”, naglasila je državna tajnica MVEP-a Andreja Metelko Zgombić.

Po njezinim riječima, ono što je bitno znati je to da kroz gospodarske pojaseve postoji sloboda plovidbe, tako da će prava trećih država i dalje biti zaštićena.

Sabor će u četvrtak raspraviti i Izvješće o radu DORH-a u 2019. godini koje je planirao raspraviti koncem prošle, no plan je morao promijeniti nakon što je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek završila u izolaciji zbog covid-19.

Komentari