Čak 52 posto Hrvata ne može podmiriti neočekivan financijski izdatak poput popravka kvara na nekom kućanskom uređaju ili plaćanja sahrane.
Objavio je to Državni zavod za statistiku u svojem redovnom godišnjem izvještaju, odnosno anketi o dohotku stanovništva i stopi rizika od siromaštva.
Anketari DZS-a tijekom 2019. godine odradili su kompleksno istraživanje na reprezentativnom uzorku od 7880 kućanstava. Rezultati su bolji nego pretprošle godine, ali su i dalje poražavajući.
Prema postotku osoba koje ne mogu platiti neplaniran financijski izdatak, Hrvatska je najgora u Europskoj uniji. Na začelju su još Latvija (50 posto), Grčka i Cipar (48) te Rumunjska (44).
Na vrhu ljestvice su Maltežani (samo 15 posto građana imalo bi takvih financijskih problema) te Austrijanci, Luksemburžani i Šveđani (20 posto), otkrivaju podaci Eurostata.
Anketa DZS-a otkrila je i kako 50 posto Hrvata ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg izvan kuće, 8 posto ne može svaki drugi dan jesti meso ili ribu, a 16 posto osoba kasni s plaćanjem kredita i režija.
Grijanje u najhladnijim mjesecima ne može si priuštiti oko 7 posto osoba. Otprilike 6 posto osoba u kućanstvima ne može kupiti nikakav automobil, a oko 4 posto računalo.
Gotovo svaki četvrti Hrvat (23 posto) živi u riziku od siromaštva, što je nešto bolje nego tijekom 2018. godine. No, zato umirovljenici žive sve lošije: u riziku od siromaštva je čak 50 posto osoba starijih od 65 godina, što je za dva posto više nego godinu ranije, prenosi Danica.
