Mirela Holy o sječi šuma: ‘Zeleni odred’ je u pravu, postoji veliki problem u gospodarenju šumskim dobrom!

Aktivisti okupljeni u Zeleni odred braniteljske udruge Vidra prošli tjedan su objavili na svojoj Facebook stranici zabrinjavajuće fotografije koje upućuju na nekontroliranu sječu šuma u Hrvatskoj.

Priča nije nova i pojedinačne objave na društvenim mrežama iz cijele Hrvatske ukazuju na problem o kojemu Hrvatske šume u glavnom šute, ili se oglašavaju tek šturim i uobičajenim priopćenima.

O pitanju gospodarenja šumskim dobrom, ali i hrvatskom provođenju ekološke politike s naglaskom na šume, za portal Otvoreno komentirala ja bivša ministrica zaštite okoliša i prirode u vladi Zorana Milanovića, Mirela Holy.


“Činjenica je kako se već duži niz godina sijeku šume i to vrijedna stara drvna građa, tako da od toga imaju koristi ljudi koji su možda i u nekakvim kriminalnim aktivnostima. To je jasno i ako pogledamo neke postupke koji su se vodili od strane nekih institucija i policije. U tom smislu Zeleni odred je u pravu i postoji veliki problem u samom gospodarenju šumskim dobrom i zbog toga smatram kako se trebaju uvesti velike i korjenite promjene, između ostalog i burza drvne sirovine i poluproizvoda kojima bi se priječilo ovo što se trenutno događa” kaže Holy.

‘Zeleni novi plan’

Holy se reflektirala na bio-ekonomiju čiji razvoj je strateški zacrtan u ‘Zelenom novom planu’ strateškom dokumentu Europske unije koji ima za cilj unapređenje učinkovitog iskorištavanja prirodnih resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo i obnovu biološke raznolikosti, te smanjenje onečišćenja.

“Zeleni Novi plan je temeljni razvojni dokument Europske unije, jedan od načina za tranziciju osim cirkularne ekonomije koja se više oslanja na sekundarne resurse, je bio-ekonomija koja podrazumijeva, da ćete s prirodnim, obnovljivim i održivim materijalima mijenjati one koji su neobnovljivi i neodrživi. U tom smislu, šumarstvo i drvna industrija igraju jako veliku ulogu”, ističe Holy.

Hrvatska nije u dobroj poziciji kod primjene bio-ekonomije, odnosno u produktivnosti prirodnih resursa kojima je bogata, tvrdi Holy, te kako većinu naših resursa izvozimo kao sirovine u susjedne zemlje, umjesto da pomoću njih stvaramo dodanu vrijednost, u čemu smo ispod prosjeka Europske unije.

Hrvatska ispod prosjeka EU

“Hrvatska je na žalost, prema podacima Europske unije, jako loša u primjeni bio-ekonomije i to u smislu produktivnosti resursa. To znači da smo mi kao zemlja bogati prirodnim resursima, ali te prirodne resurse ne koristimo kako bi stvarali visoku dodanu vrijednost. Zbog toga je Hrvatska na 38 posto prosjeka Europske unije, dakle ne najboljih država članica, nego samo od prosjeka. Što znači kako mi u bio-ekonomiji ostvarujemo po zaposlenom 11 tisuća eura dodane vrijednosti, dok je prosjek Europske unije 44 tisuće eura dodane vrijednosti po zaposleniku”, kaže Holy.

Holy smatra kako je drvna industrija u bio-ekonomiji izrazito važna, te dok god se politika prema bio-ekonomiji ne promjeni, problemi koje danas gledamo neće nestati.

“Drvna industrija je tu jako bitna, jer mi ne proizvodimo proizvode koji imaju visoku dodanu vrijednost poput visoko kvalitetnog namještaja, nego Hrvatska izvozi trupce i to u susjedne zemlje poput Italije, koja onda od te sirovine proizvodi proizvode s visokom dodanom vrijednošću. Dok će se god ovako Hrvatska postavljati, mi nećemo imati promjene na bolje,” zaključuje Mirela Holy.

 

EKOCID NEVJEROJATNIH RAZMJERA Braniteljska udruga objavila snimke opustošenih hektara šuma. Sve namjerava prijaviti Europskoj komisiji


Komentari