Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u središnjem Dnevniku HTV-a da ove godine ne možemo očekivati potpuni oporavak gospodarstva. Govorio je i o očekivanjima za ovogodišnju turističku sezonu, izdanim obveznicama u vrijednosti od 2 mlrd. eura, potporama za plaće i naknadama fiksnih troškova te obvezama u zdravstvenom sustavu.
Istaknuo je da prihodovna strana proračuna stoji dobro i da će krajem mjeseca biti konačan obračun PDV-a te da za sada porezni prihodi nisu u nekom značajnijem padu, odnosno da su između 4 i 5 posto. Dobra vijest je, kaže, da su doprinosi u padu oko 2%, što znači da su trendovi na tržištu rada i dalje pozitivni, odnosno da je zaposlenost očuvana.
“Nakon mjesec i pol potpunog ekonomskog “lockdowna” u Hrvatskoj, uz sve ove mjere koje su uslijedile, imali smo 50% turističke sezone u odnosu na 2019. godinu. Kad usporedimo s drugim mediteranskim državama bila je to najbolja turistička sezona i iznad očekivanja. Kad vidimo padove u nekim drugim gospodarskim aktivnostima to je bila očekivana stopa rasta. Cijelo vrijeme smo govorili da će to biti između 8 i 9 posto. Godina je iza nas. Trebamo gledati prema naprijed”, kazao je.
“Ne možemo ove godine očekivati potpuni oporavak gospodarstva”
Istaknuo je da u ovoj godini ne možemo očekivati potpuni oporavak gospodarstva. Stopa rasta je oko 5%, a za iduću godinu projekcija je negdje preko 3%, kazao je.
“U skladu s nekakvim našim projekcijama je da bi trebali već krajem ove godine krenuti u povlačenje i apsorpciju fondova Europske unije iz EU nove generacije koji su trenutačno jako malo prepoznati. Imamo i negativne i pozitivne rizike. Kada spominjete turizam, onda ove godine ne očekujemo povratak na 2019. godinu, a čak niti iduće godine. To bi se moglo najranije očekivati 2023. godine. U svakom slučaju ove godine očekujemo rast turizma u odnosu na prošlu godinu”, istaknuo je ministar Marić.
Na pitanje što više utječe na gospodarski rast – investicije u javnom ili privatnom sektoru, Marić je rekao da je to više u privatnom sektoru, ali da su javne te koje trebaju dati svoj doprinos.
“Nikad neće privatni sektor pronaći svoj interes u investicijama u infrastrukturu, znanost, obrazovanje, zdravstvo. Tu je država i zato treba kombinirati na jedan optimalan način privatne i javne investicije”.
Novac iz europskih fondova i poduzetnici
Hrvatska udruga poslodavaca traži da se za privatni sektor osigura barem 50% od najavljenih 24 milijarde eura europskoga novca. Pri tomu posebno se misli na 50% iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost teškog 6 milijardi eura. Je li točno da će privatnici od toga novca dobiti samo 10% jer tako to Europska komisija propisuje, upitao je voditelj Branko Nađvinski.
“U ovom trenutku smo na 30,1% izravno prema poduzetnicima. Tih 10% bi se odnosilo samo na one sheme koje se zovu financijski instrumenti, bilo izravna bespovratna sredstva, bio neke garancijske sheme, nekakvi vidovi kako bi poduzetnici lakše došli do nekakvog novca kojega bi između ostalog kroz svoje poslovne aktivnosti vrtili. Međutim, u isto vrijeme postoji čitav niz segmenata horizontalno kroz cijeli naš program oporavka, od digitalnog dijela, poljoprivrede, od npr. istraživanja i razvoja. Možemo tu nabrojati i neke specifične stvari vezane za infrastrukturu. Danas-sutra ćemo sigurno govoriti o nekim unaprijeđenim vidovima mobilnosti, bilo vlaka, bilo automobila. Sve su to stvari koje su izravni doprinos, a onda k tome još treba tih 30% zbrojiti gdje država poduzima neku javnu investiciju, ako npr. gradi školu, vrtić. Tu će biti i građevinska infrastruktura. Nadamo se najvećim dijelom domaće kompanije koje će u tome sudjelovati”, istaknuo je.
Govoreći o izdanim obveznicama potvrdio je da jedan dio novca ide za refinanciranje, tj. plaćanje dugova, a drugi dio sredstava, kaže Marić, predviđen je za opće proračunske potrebe.
Došlo je vrijeme za ozbiljnu reformu u zdravstvu
Odgovarajući na pitanje zašto se kasni s isplatom iz mjera za očuvanje radnih mjesta kazao je da je za prosinac bilo 55.000 zahtjeva.
“Ostalo je još u obradi 276. To nije neko kašnjenje, već vjerojatno dodatna komunikacija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s pojedinim poreznim obveznicima. Slična stvar je i kod fiksnih troškova. Od 10.000 zahtjeva, odobreno je 9.300. Velika većina je već isplaćena, a ostalo ih je 49 u obradi. Također mogu reći da se radi o komunikaciji. Za siječanj su već krenule isplate za očuvanje radnih mjesta. Obrađeno je 80% zahtjeva, a što se tiče fiksnih troškova to je 75%”.
Ministar Marić istaknuo je da je covid-kriza državu koštala 30 milijardi.
Smatra i da je doista došlo vrijeme za ozbiljnu reformu u zdravstvu.
“Sami moramo proanalizirati ukupno zdravstvo, kolike su naše potrebe i koliko to košta. Istodobno kroz reformu treba učiniti sve što je moguće da nove obveze i dugovi ne nastaju. Jasno se vidi prihodna strana proračuna i stalno “upumpavanje sredstava”. Mi podmirujemo obveze, vraćamo dugove i oko toga nema dvojbe. Smatram da ih trebamo plaćati. Spreman sam ih podmiriti sve, ako treba i jednokratno, ali onoga trenutka kada budemo sigurni da se nove obveze ne kumuliraju”, izjavio je u središnjem Dnevniku ministar Marić.
