MAJKE SE ODAZVALE APELU I DAROVALE VIŠAK MLIJEKA ‘Majčino mlijeko najbolja je hrana za dijete. Štiti od zaraznih bolesti te je važno za rast i razvoj, pogotovo nedonoščadi’

Ilustracija Foto: Emica Elvedji/PIXSELL

U samo dva dana od objave apela javile su se 42 potencijalne darivateljice od kojih je 16 već vratilo ispunjenu prijavu za darivanje (šest ih je preuzelo set za izdajanje, a ostale su najavile svoj dolazak u narednim danima), kako nam objašnjavaju iz KBC Zagreb iz kojeg su prošli tjedan pozvali majke koje su zdrave i imaju djecu mlađu od godinu dana da daruju višak mlijeka jer je zbog potresa i epidemije koronavirusa otežan rad jedine Banke humanog mlijeka u Hrvatskoj. 

Navode kako je u prvom valu COVID epidemije prikupljanje mlijeka na više tjedana zaustavljeno zbog organizacijskih razloga u uvjetima karantene i nedovoljnog poznavanja virusa.

“U međuvremenu je dokazano da se virus koji uzrokuje COVID nalazi u mlijeku malog broja COVID pozitivnih majki, da se s majke na dijete ne prenosi putem mlijeka i da se uništava pasterizacijom”, dodaju.

Naglašavaju da su, bez obzira što za sada nema poznatog rizika, u Banci pojačali mjere sigurnosti u odabiru darivateljica. Prilikom ulaska u njihove domove drže se strogih epidemioloških mjera, a kod zaprimanja mlijeka provode dezinfekciju svakog primljenog spremnika. “Sada radimo u uvjetima novog normalnog i nadamo se da će tako i ostati”.

Banka humanog mlijeka otvorena je u studenom prošle godine te se dosad za darivanje prijavila 191 majka, od čega ih je 63 postalo darivateljicama. Prikupilo se 327 litara, pasterizirane su 282 litre, a izdano 185 litara pasteriziranog darovanog humanog mlijeka.

Majčino mlijeko štiti od virusa i bakterija

Ističu da je majčino mlijeko najbolja hrana za dijete jer sadrži sve potrebne sastojke za rast, razvoj i zaštitu od zaraznih bolesti.

“Majčino mlijeko se mijenja tijekom razdoblja dojenja i prilagođava se potrebama djeteta. Ono sadrži optimalnu količinu i omjere hranjivih tvari, zaštitnih protutijela protiv virusa i bakterija te hormona i činitelja rasta što je ključno u prvim mjesecima života. Najizraženiji pozitivni učinci vide se kod nedonoščadi koja imaju veći rizik za infekcije i probleme razvoja”, objašnjavaju te dodaju kako se zbog toga preporuča ekskluzivna prehrana majčinim mlijekom do šest mjeseci starosti djeteta, a dojenje do prve godine života pa i duže.

Upravo u okolnostima kada nije dostupno mlijeko vlastite majke najbolja zamjena je darovano humano mlijeko, stoga je zadatak banke humanog mlijeka prikupiti, obraditi i voditi brigu o kvaliteti darovanog mlijeka koje se koristi u prehrani novorođenčadi.

“Pažljivi odabir darivateljica i njihovo testiranje na krvlju prenosive bolesti, mikrobiološko testiranje mlijeka te pasterizacija osiguravaju njegovu sigurnost”, navode.

 

 

Komentari