Ljilja Vokić o ‘maloj maturi’: Ako se sada vrednuju ocjene iz sva četiri razreda, onda treba uvesti ispit na kraju svakog razreda

Foto: Dragan Matic / CROPIX

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje i Ministarstvo obrazovanja uvodi takozvanu “malu maturu”, odnosno nacionalni ispit na kraju osmog razreda. Tako će, od iduće godine, uz ocjene iz osnovne, za upis u željenu srednju školu, vrlo važni biti i rezultati postignuti na maloj maturi. Uvođenje ispita nakon završenog zadnjeg razreda osnovne škole komentirala je bivša ministrica obrazovanja i bivša ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu Ljiljana Vokić. 

“Pozdravljam malu maturu, u svakom slučaju to je dobro, ali ne bi to svela samo na osmi razred, nego peti, šesti, sedmi i osmi, odnosno uvela bi ju za sve četiri godine. Ako se sada vrednuju ocjene iz sva četiri razreda, onda treba uvesti ispit na kraju svakog razreda”, rekla je Ljilja Vokić te dodala da državnu potrošnju novca treba svesti na najmanju mjeru.

“Što je donijela državna matura? Je li netko napravio evaluaciju državne mature?”

“Ne treba dramatizirati, odnosno uvoditi centar za vanjsko vrednovanje i agenciju jer je to dodatan trošak. Tamo isto rade nastavnici. U tom kontekstu se moraju plaćati svi zaposlenici, prostor i ispravljanje. To se sve može u školi obaviti. Iz jedne škole ispite mogu ispravljati u drugoj školi, u krajnjem slučaju u susjednoj školi. Ili neka se u školama dogovore tko će što raditi, a ne praviti paradu. To je bez potrošnje novca, vrlo jednostavno. Sve se može obaviti u jednom danu, umjesto da se komplicira. Uvode se agencije, centri, a nitko ne obavi pravi posao. Ne pita se koliko je potrošeno kroz 11 godina za državnu maturu? Ako padne 8000 učenika, što je donijela državna matura? Je li netko napravio evaluaciju državne mature?”, pita se bivša ministrica obrazovanja.

Na pitanje hoće li matura stvoriti dodatan stres, Vokić odgovara da je kod nas sve stres.



“Ne vidim da bi to bio stres, već bi bilo jako dobro. Učenici bi se trudili da svoju peticu zarade i stvorili bi se normalni uvjeti za normalan upis. Možda je sad za vrijeme korone to bombastično objavljeno jer pitanje je kako će se završiti školska godina. Trebalo je možda pričekati slijedeću godinu”, odgovara Vokić.

Na pitanje hoće li se smanjiti zasićenost odlikaša s obzirom da neki smatraju da su petice neopravdane pa su se time upisi pretvorili u farsu, Vokić odgovara da sve ide preko računala, stoga ravnatelji nemaju ništa s tim. Ipak ističe potreban nadzor nad radom škola i nastavnika. Upitom kako bi se nadzor odvijao, odgovara da postoji nadležna stručna služba i savjetnici koji nadziru rad nastavnika za sve pedmete.

“Dobar učitelj će i problematično dijete pridobiti”

“U drugim državama to je primarna služba. Kod nas se nadzor vodi nad ravnateljima, ali ne i nad nastavnicima. Neka malo prošetaju po školama i vide što se radi. Nastavnici mogu raditi što ih je volja. Jesu li izvršili plan i program? U prošloj godini nisu, prema tome kad bismo mi bili pravna država ta školska godina ne bi bila priznata, ali ona je priznata zbog više sile, zbog korone. Treba se vidjet koliko je sati odrađeno, je li nastavni plan i program proveden. Ima nastavnika koji sasvim dobro rade, no dvadeset posto ih treba maknuti iz škole jer uništavaju generacije, mrze posao koji rade i nikad se nitko ne upita zašto djeca bježe iz škole i zašto je toliki broj neopravdanih sati? A dobar učitelj će i problematično dijete pridobiti”, zaključila je Ljilja Vokić za Otvoreno.

Komentari