Kako Vlada uvjerava Bruxelles da nam se pravosuđe i borba protiv korupcije poboljšavaju

Twitter

Europska komisija priprema novo izvješće o vladavini prava u EU, pa je Vlada danas objavila odgovore koje šalje europskoj administraciji.

Kada je Europska komisija prošle jeseni objavila prvo godišnje izvješće o vladavini prava u Europskoj uniji, Hrvatska nije prošla briljantno. Poražavajuća javna percepcija pravosuđa, dugotrajni sudski postupci, prepreke u funkcioniranju Povjerenstva za sukob interesa, serijske tužbe protiv novinara s ciljem zastraživanja… Popis problema bio je poduži.

Europska administracija upravo priprema novo izvješće, pa su zemljama članicama poslali 46 pitanja. Hrvatska Vlada odgovore je objavila danas, na 40 stranica na kojima detaljno objašnjavaju kako vide stanje u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i tako dalje. Vladina percepcija je pritom zasigurno osjetno pozitivnija od percepcije domaće javnosti.

Hvale se imovinskim karticama

Vlada je, na primjer, u izvješću istaknula da su imovinske kartice pravosudnih dužnosnika od početka ove godine javno dostupne na internetu. Telegram je sredinom siječnja pisao o tome: imovinske kartice doista su objavljene, ali se nitko time nije pohvalio, pa se desetak dana o tome nije znalo ništa. Osim toga, upozorili smo i da je poveznica na imovinske kartice prilično duboko ‘zakopana’.



Komisiju je Vlada izvijestila i da je za oko tri i pol posto smanjen broj neriješenih predmeta na svim sudovima, a onih u kojima postupak traje duže od sedam godina za 4,2 posto. I sudski postupci traju kraće, napisali su. Ali se, jasno je iz dokumenta, još mjere uglavnom u godinama.

Koliko traju sudski postupci

“Prosječna duljina postupka u parničnim građanskim predmetima koji su dovršeni tijekom 2020. smanjena je u odnosu na prethodnu godinu, i to sa 855 na 826 dana. Prosječno trajanje postupka u drugostupanjskim parničnim predmetima županijskih sudova skraćeno je u odnosu na 2019. godinu, i to sa 258 na 233 dana”, piše u izvješću.

U kaznenim predmetima prvog stupnja pred županijskim sudovima prosječno trajanje postupka skraćeno je sa 930 na 804 dana. Dakle, s otprilike dvije godine, šest mjeseci i 20 dana na dvije godine i dva i pol mjeseca.

O antikorupcijskim istragama

Briselsku administraciju, među ostalim, zanima što se poduzima u borbi protiv korupcije i kako se ljude potiče da prijavljuju sumnjive slučajeve. Vlada im objašnjava da postoji besplatni telefon i e-pošta za prijavu, spominje edukativne infografike ili, na primjer, video spot o važnosti prevencije korupcije. Najavljuju i novu strategiju za sprečavanje korupcije koja će, tvrde, biti usmjerena i na lokalnu i regionalnu razinu te na javne nabave.

Vlada ističe da je prošle godine USKOK pokrenuo niz istraga, pa navode, među ostalim, istragu “protiv državne tajnice u tadašnjem Ministarstvu uprave”, “protiv predsjednika uprave značajne državne tvrtke, koja je, među ostalim, obuhvatila i lokalne dužnosnike”, istrage protiv lokalnih službenika i dužnosnika, sudaca, stečajnih upravitelja…

Ne spominju izrijekom o kojim se slučajevima radi, ali je jasno da misle na slučaj Rimac, slučaj Janaf i tako dalje. Pišu i o presudama u nekim od poznatih slučajeva. Iz svega što su naveli smatraju da je “vidljivo da se u Republici Hrvatskoj nastavlja predana borba protiv korupcije na svim razinama”.

Tužbe protiv novinara

U dijelu koji se tiče medija, Komisija se raspitivala o tome na koji se način jamči neovisnost i sigurnost novinara, a posebno da se ne zloupotrebljavaju tužbe i presude protiv njih. Spomenuli smo već da je u prošlom izvješću Komisija upozorila da su novinari izloženi tužbama, “što često ima učinak zastrašivanja”, napomenuvši da je 2019. godine protiv novinara podneseno više od tisuću tužbi.

Vlada se tu tek pozvala na novi Zakon o medijima čije se donošenje očekuje ove godine, pa će se tijekom njegove izrade razgovarati “o svim dobrim pravilima i praksama vezanim za jačanje neovisnosti i sigurnosti novinara”, ali bez preciznog navođenja što konkretno planiraju učiniti (osim što je iz Kaznenog zakona, što navode, uklonjeno kazneno djelo teškog sramoćenja).

Vladino izvješće, iz kojeg smo ovdje izdvojili tek neke dijelove, samo je jedan od izvora temeljem kojih će Komisija sastaviti novo izvješće o vladavini prava čija se objava očekuje u srpnju. Početkom veljače, Komisija je pokrenula savjetovanje kako bi prikupila informacije s terena i od civilnog društva i strukovnih udruženja. Njihova slika napretka Hrvatske u zadnjih godinu dana mogla bi, zasigurno, biti manje pozitivna, piše Telegram.

Komentari