Prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj potvrđen je još 25. veljače i iako je u početku epidemiološka situacija bila pod kontrolom, počeo je rasti broj zaraženih. Nacionalni stožer civilne zaštite svakodnevno je upozoravao građane da se drže preventivnih mjera kako bi se suzbilo širenje koronavirusa, a onda su uveli izrazito restriktivne mjere 19. ožujka.
Tada je bilo rečeno da će mjere biti na snazi 30 dana. No, popuštanje mjera dočekali smo tek u svibnju.
Zatvoreni više od mjesec dana
Cijelo to vrijeme hrvatskim obrtnicima nije bilo dozvoljeno raditi. Od 19. ožujka u Hrvatskoj su zatvoreni svi frizerski i kozmetički saloni, brijačnice, kafići, saune i bazeni, tržnice i ribarnice, teretane i fitness centri, specijalizirane trgovine te su onemogućene i brojne druge djelatnosti.
Zbog nemogućnosti rada hrvatski poduzetnici našli su se u teškoj financijskoj krizi, a koronakriza je jako udarila na ionako slabo hrvatsko gospodarstvo.
Vlada je na sjednici 23. travnja predstavila plan popuštanja mjera kako bi se pokrenula gospodarska aktivnost i kako bi se život polaganim korakom počeo normalizirati. U prvoj fazi relaksacije mjera koja je započela 27. travnja omogućio se nastavak rada svim uslužnim djelatnostima, osim onih u kojima se ostvaruje bliski kontakt s klijentima, uz poštivanje mjera fizičke udaljenosti. To su aktivnosti poput krojača, izrade ključeva, postolara, turističkih agencija i sl.
Početak druge faze
Od 4. svibnja nastupa druga faza tijekom koje će rad biti dozvoljen svim uslužnim djelatnostima koje obavljaju djelatnosti u kojima se ostvaruje bliski kontakt s klijentima, uz poštovanje posebnih mjera, kao što su kozmetičari, pedikeri, brijači i frizeri.
Kako ne bi došlo do širenja zaraze, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izdao je niz preporuka za brojne djelatnosti. Preporuke za frizerske salone i brijačnice raspisane su na šest stranica, a kako bi se saznali kako se poslodavci pripremaju za nastavak poslovanja razgovarali smo s Finkom Oroz, vlasnicom frizerskog salona “Briljantin” u Puli.
“Zadnji radni dan bio nam je 14. ožujka, salon je zatvoren oko mjesec i pol dana. Dobila sam financijsku pomoć od države, ali to je nedovoljan iznos jer su neki troškovi samo odgođeni. Za vlasnika obrtnika doprinosi su umanjeni na neko vrijeme dok smo zatvoreni, a za djelatnike su odgođeni. Za ožujak sam dobila 3250 kn pomoći, HOK nas je oslobodio plaćanja doprinosa na neko vrijeme, a isto su tražili i od HRT-a. Još je teže svim onim obrtnicima koji imaju i kredite.
‘Štite nas, a zagađuju okoliš’
Što se tiče maski, u ljekarni su mi dali 20 maski, što je maksimalno koliko su mi mogli dati jer imam obrt. Naručila sam u krojačkom salonu još 12 platnenih maskica. Moramo imati i nove kante za prljave ručnike i za jednokratnu opremu. Preporučuje se pranje na 60°C kako bi se sve dezinficiralo. Što se tiče obrasca s podacima o strankama, moramo upisivati kontakt podatke, broj telefona, vrijeme dolaska i odlaska, a može se zaraziti u zgradi u liftu. Osim toga, papirnati ručnici služe nam da štitimo sebe i svoje klijente, ali s druge strane užasno zagađuju okoliš”, priča nam o pripremi za rad.
Jedna od preporuka odnosi se i na osiguravanje razmaka od 1,5 metar među klijentima i zaposlenima. No, to automatski smanjuje i broj osoba koje mogu boraviti u salonu, a kako bi se osigurao i razmak među djelatnicima, i njihova radna mjesta moraju biti udaljena, što svakako dodatna poteškoća.
“To svakako predstavlja problem. Izbacila sam dva mjesta za čekaonicu, zamijenila sam stolove. Sreća je što poslovni prostori koji ispunjavaju normative imaju i zraka i mogućnost prozračivanje. Kupila sam i mobilna radna mjesta tako da sam mogla napraviti udaljenost između djelatnika s razmakom između četiri i pet metara pa neće biti potrebe za pleksiglasom”, objašnjava nam frizerka.
Fokus na svemu osim na frizuri
“Najveći problem bit će to što se mi frizeri nećemo moći koncentrirati na posao, ono što je najbitnije. Sad je očito najbitnija ta dezinfekcija. Koliko će se financijski uspjeti opstati, to ne znam. Fokus će biti na svemu drugom, zaštiti, opremi, dezinfekciji, papirima, osim na frizuri”, komentirala je vlasnica salona preporuke HZJZ-a.
Ključno je pitanje što ako se preporuke ne poštuju? Napomenimo da je HZJZ objavio samo preporuke, dakle, to nije nikakav zakon u pitanju nego jednostavno preporuke kojih bi se bilo poželjno pridržavati.
“Nije obvezno, nego se preporučuje se. Ogromna je razlika između obavezno i preporučuje se.”
Vladin minimalac nedovoljan za opstanak
Za svoje zaposlenike je zahvaljujući travanjskom paketu gospodarskih mjera dobila 3250 kn, no to nije ni približno dovoljno da bi isplatila svoje radnike u cijelosti i da bi posao funkcionirao kao prije epidemije.
“Velik su problem i doprinosi jer to me sve čeka. Oni nisu otpisani, samo su odgođeni. Što se tiče samih preporuka, zakonske osnove za kaznu nema, ali svaka inspekcija ima načina kako napisati kaznu i uzeti novce. Ispraznili su državnu blagajnu i pretpostavljam da će naći način kako će naplatiti to. Mislim da bi bilo u redu da nas prvo stručno savjetuju što je dobro, a što nije, što smo dobro napravili, a što ne. Svi smo pogubljeni. Neka nas usmjere, ako je nešto neispravno neka nam kažu kako to treba biti. Mislim da bi napravili najveću ludost ako bi nas sad počeli kažnjavati”, smatra.
Unatoč svemu, Finka Oroz je spremna i željna posla. Navikla je raditi, a i njeni klijenti su s oduševljenjem dočekali vijest o otvaranju salona tako da su je već brojni kontaktirali kako bi se naručili čim prije.
