Višeslav Raos, politički analitičar s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, objasnio je do čega je došao svojim istraživanjem političkog raspoloženja birača.
Za svoje istraživanje političkog raspoloženja birača kazao je da je provedeno na anketi tik prije uvođenja oštrijih epidemioloških mjera.
“Ono pokazuje da građani i dalje biraju kako glasati na temelju pogleda na Domovinski rat, na Drugi svjetski rat i na religiju”, kazao je i objasnio da se građani u pravilu ne vode politikama stranaka jer one uglavnom ne opstaju u praksi nakon predizborne kampanje, javlja N1.
Što im ostaje za orijentirati se na izborima?
“Lijeve i desne stranke se razlikuju po onome što birače najviše zanima, a to su identitetska i svjetonazorska pitanja.”
“Ekonomska pitanja stranke i dalje ne reprezentiraju”, dodao je.
Objasnio je gdje su među biračima ukorijenjene glavne stranke u Saboru:
“Kako SDP zastupa antifašističko naslijeđe, onda osobe koje kažu da su djeca ili unučad partizana, puno češće glasaju za SDP ili srodne opcije. U ovoj anketi imate nove stranke poput Domovinskog pokreta, njihovi birači kažu u većoj mjeri da su njihovi preci bili u domobranima ili ustašama. Zanimljivo je da je ta obiteljska politička biografija manje prisutna kod birača HDZ-a, kod njih je to više vezano uz Domovinski rat.”
Raos je u istraživanju primijetio i to da su novijim strankama u Saboru skloniji mlađi birači koji su ideološki manje profilirani.
