Hrvatska je prvi put do sad dobila službenu potporu članica Europske unije za neku svoju inicijativu – u konkretnom slučaju, riječ je o inicijativi oko Bosne i Hercegovine.
U širokoj diplomatskoj akciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koja je trajala mjesecima i oko koje se razgovaralo na svim razinama s drugim državama, usuglašen je tekst tzv. non-papera, neslužbenog dokumenta sa zajedničkim pogledima, kojemu je cilj potaknuti pozornost na stanje u BiH i otvoriti raspravu o toj temi.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u ponedjeljak će na sastanku Vijeća za vanjske poslove u Bruxellesu predstaviti taj non-paper kao inicijator u ime država koje su ga, uz Hrvatsku, potpisale. To su Slovenija, Mađarska, Grčka, Bugarska i Cipar, a kao glavne točke u sveobuhvatnom dokumentu koji problemu susjedne države prilazi holistički, uzimajući u obzir i političko i ekonomsko stanje, EU perspektivu, budućnost mladih te migracije, istaknut je princip ravnopravnosti triju konstitutivnih i jednakopravnih naroda, upozoreno na nefunkcioniranje institucija te na potrebu promjene izbornog zakona i bolje kontrole migrantskih tokova, što su ključne točke hrvatske politike prema BiH, a sada ih podržavaju i potpisnici, te su dani konkretni prijedlozi kako dalje.
Uz taj dokument, poslano je i pismo visokom predstavniku EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepu Borrellu, s ciljem da se sljedeći mjesec o tome povede široka rasprava. Hrvatska, a sada to prihvaćaju i druge države, stavlja promjene u BiH u kontekst ukupnih odnosa u EU, statusa kandidata, ali i činjenice da smo jedina država EU koja ima granicu s BiH i nitko u EU nema veći interes za dobru, stabilnu i učinkovitu BiH.
Hrvatskoj je u strateškom interesu da BiH postane funkcionalna država jer visoka funkcionalnost nije samo pitanje političkog uređenja, već i uređivanje svakodnevnih situacija, od upravljanja migracijama, kontrole granica te gospodarske suradnje. Činjenica je da ta država ima kartu puta da postane država kandidatkinja za EU, ne samo zbog važnosti za pozitivnije ozračje ili simboličnu perspektivu mladih, već i zato što po novoj metodologiji države kandidatkinje, uz doduše teže pregovaranje, imaju na raspolaganju novac iz fondova EU koji prijašnje kandidatkinje nisu imale.
Zemlje potpisnice se, stoga, slažu da treba zajedničkim angažmanom pomoći BiH da što prije postigne status kandidata za članstvo u EU, nastaviti s punom i aktivnom podrškom radu posebnog predstavnika EU i delegacije EU u Sarajevu, usko koordinirati radnje s Uredom visokog predstavnika, piše Večernji list.
