Hrebak o kritikama Zakona o strancima: Tržište određuje cijenu rada, a ne zakon. U interesu nam je da što više ljudi radi u Hrvatskoj

Goran Mehkek / CROPIX

Vladin prijedlog zakona o strancima po kojem se ukidaju godišnje kvote za zapošljavanju podijelio je u srijedu oporbene saborske klubove. Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a i gradonačelnik Bjelovara komentirao je za portal Otvoreno zašto smatra da je Zakon o strancima potreban Hrvatskoj. 

‘Nećemo preko noći vratiti sve naše građane’

“Prvi i glavni razlog je taj što u Hrvatskoj nedostaje stotine tisuća radnika odmah, ne za 5 mjeseci, ne za godinu, dvije tri ili pet, nego odmah, dakle nekoliko stotina tisuća. Nedostaje nam 300, 400, a neki kažu i 500 tisuća. Način na koji mi možemo riješiti taj problem gotovo preko noći, u kratkom roku, sigurno nije ovo što populisti govore, a to je da ćemo preko noći vratiti sve naše građane koji su otišli u Irsku, Njemačku, itd. To ćemo jako teško vratiti i bit će spor proces. Ono što možemo, je ukinuti kvotu za rad stranaca u Hrvatskoj, kao što ovaj zakon i predviđa. Drugim riječima, možemo pojednostaviti proceduru za dobivanje radne dozvole za raditi u Hrvatskoj, da ona bude kao što to ovaj zakon predviđa, riješena u 15 dana, najkasnije 30 dana. Tako bi naši poduzetnici, prvenstveno u građevinskom ili u turističkom sektoru, gdje je najveća potražnja za takvom radnom snagom, a ne možemo ju pronaći na hrvatskom tržištu radne snage, brzo dobili radnike s kojima bi hrvatsko gospodarstvo bilo konkurentno”, rekao je Dario Hrebak.

‘Gdje god zakon ili država drže cijenu rada, ta država nema baš neku perspektivu’

Hrebak je komentirao i tvrdnje da će zbog tog zakona ljudi iz Hrvatske otići jer će se sniziti cijena rada. Na pitanje smatra li da je u redu da se snizi cijena rada, Hrebak odgovara da taj zakon ne predstavlja snižavanje cijena rada, već je tržište to koje bi trebalo riješiti cijenu rada.

“Ljudi iz Hrvatske su otišli van. Sva relevantna istraživanja govore da nisu otišli zbog plaće. Plaća nije jedan od prva tri ili četiri razloga zašto odlaze. Ako mi dođemo do doga da nama zakon drži cijenu rada, onda nismo daleko došli. Dakle, gdje god zakon ili država drže cijenu rada, ta država nema baš neku perspektivu. Tržište će ocijeniti koja je cijena rada, a ne Zakon o strancima. Onda možemo ukinuti Zakon o strancima pa će cijena rada biti veća ako netko misli da je to bolje. Ja pratim što populisti govore, oni govore da će Zakon sniziti cijenu rada, super. Hajmo onda napraviti da ga nemamo pa će se sigurno cijena rada popraviti. Moš’ si mislit. Pa neće jedan zakon odrediti cijenu rada, nego će tržište odrediti cijenu rada. Što to znači da ako uvedemo taj zakon da će cijena rada pasti? Neće. Ako ga ukinemo da će cijena narasti? Neće. Jer to će odrediti tržište, a ne jedan zakon”, rekao je saborski zastupnik.

‘Nama je u interesu da što više ljudi radi u Hrvatskoj, da to održava naš zdravstveni i mirovinski sustav’

Gradonačelnik Bjelovara smatra da se Zakonom omogućava stvaranje nove gospodarska vrijednost.

“Pa tko će uplaćivati u naš zdravstveni mirovinski sustav? Pa sigurno ga neće uplaćivati ljudi koji su na socijali i koji nemaju uvjete za rad. Mi nemamo radne snage, Hrvati su otišli jer  mogu, dobili su negdje drugdje bolju priliku. To ne znači da mi moramo sklopiti ruke i ne raditi ništa. Nama je u interesu da što više ljudi radi u Hrvatskoj, kako bi se time mogao održati naš zdravstveni i mirovinski sustav i da naše gospodarstvo koje je bilo u uzletu da može još jače rast i imati zaposlenike”, rekao je gradonačelnik Bjelovara naglasivši da se to odnosi na kratkoročno riješenje.

‘Potrebu za radnicima možemo nadoknaditi i digitalizacijom’

Ono što Hrebak ističe kao dugoročnu perspektivu svodi se na tri načina provedbe, uvođenjem kvota, robotizacijom radnih procesa te digitalizacijom javne uprave.

“Prvi je da se ukinu kvote i da nadoknadimo potrebu za radnicima preko radne snage koja je uvezena. Drugi način, da putem podizanja automatizacije radnih procesa, podizanjem digitalizacije, pa i robotizacije smanjimo tu potrebu za radnicima koje u ovom trenutku u Hrvatskoj nemamo. Znači naša industrija vapi za radnicima, a mi vapimo jer nam se smanjilo radno-aktivno stanovništvo. Treća stvar, znam da će izazvati polemike, naša država je preskupa jer ima hrpu administracije i birokracije. Riješene je digitalizacija i modernizacija javne uprave u Hrvatskoj. To bi podiglo kvalitetu i smanjilo broj administracije i birokracije koju treba preusmjeriti u realni sektor”, rekao je saborski zastupnik.

Kao primjer je naveo grad Bjelovar, gdje otkad je došao, kako tvrdi, petnaest ljudi radi manje, a rade tri puta više. To je sve postigao digitalizacijom procesa.

“Imamo puno ljudi koji rade za fotokopirnim strojevima, rade poslove koji ne bi trebali bit u državnoj upravi. Mi moramo digitalizirati javnu upravu, kažu ne može se, može se. Bjelovar je mogao, može i Estonija, a može i Hrvatska.

‘Jedno je Zakon o strancima, drugo je Zakon o azilu’

Komentirao je i navode Željka Sačića iz Hrvatskih Suverenista, kako takav zakon de-kriminalizira protuzakonito ulaženja na području Republike Hrvatske. Odnosno da se olakšava izbjeglicama da steknu prava od samozapošljavanja do školovanja.

“Kad nema dozvola, regulacije države, kad je slobodno, onda nema prostora za malverzacije, za korupciju. Jedno je Zakon o strancima, drugo je Zakon o azilu, to nema veze jedno s drugim. Jedno su legalne migracije, a drugo su ilegalne migracije”, kaže Hrebak.

“Kad je netko zatečen ilegalno na granici i zatraži azil, on je tražitelj azila, a tek ako mu se odobri azil, onda postaje azilant i to nema veze sa Zakonom o strancima već zakonom koji regulira azil. Kad netko dolazi u Hrvatsku i želi raditi u Hrvatskoj, on se tretira prema Zakonu o strancima. Ljudi koji dolaze raditi u Hrvatsku dolaze legalnim putem, oni koji dolaze ilegalnim su migranti, oni bježe ili su ekonomske izbjeglice. Osoba A iz Nigerije želi biti konobar u Hrvatskoj, podnese zakon u MUP-u i to je to. Dobit će radnu dozvolu. Osoba B iz Maroka je ekonomska izbjeglica i biva uhvaćena na granici, bit će uhvaćen i procesuirana kao ekonomska izbjeglica po zakonu o azilu”, objašnjava Hrebak.

Podsjeća kako su desne opcije pričale o stotinama tisuća izbjeglica koje će živjet u Hrvatskoj nakon ulaska u Europsku uniju.

“A mi  smo danas u 2020., sedam godina nakon ulaska i dalje imamo sir i vrhnje i nemamo 100 tisuća izbjeglica”, zaključio je Dario Hrebak za portal Otvoreno.hr.

Komentari