Holy o obnovi nakon potresa: ‘Područje stradalo u potresu može se učiniti energetskim učinkovitim ako se to želi, ali nisam sigurna hoće li se to dogoditi’

Foto: Mirela Holy

Veliki potres koji je pogodio područje Sisačko-moslavačke županije na kojem živi 116 tisuća stanovnika prouzročio je ogromnu materijalnu štetu. Od 19 jedinica lokalne samouprave, stradala su četiri grada Sisak, Petrinja, Glina i Hrvatska Kostajnica te više općina.

Oko 50 tisuća stanovnika ima direktna oštećenja na kućama ili gospodarskim zgradama. Među pregledanim objektima 20 posto je potpuno uništeno ili oštećeno, odnosno 800 objekata, a očekuje se da će taj broj biti do tri tisuće, kako je rekao župan Ivo Žinić na sjednici Vlade u ponedjeljak, 4. siječnja.

Dodao je kako su prema trenutnim podacima prijavljene materijalne štete na 14.171 objekata, od čega je pregledano 4194 objekta. Oštećene su i zgrade 825 obrta, tri tisuće OPG-ova, 700 gospodarskih objekata, 11 škola, gotovo sve crkve su oštećene, a pet ih je potpuno uništeno.

Pitali smo osnivačicu stranke Održivi razvoj Hrvatske (ORaH) i bivšu ministricu zaštite okoliša i prirode Mirelu Holy mogu li se kuće na potresu stradalom području obnoviti prema Europskom zelenom planu, odnosno može li se taj plan iskoristiti da se cijela Banovina učini energetski učinkovitom.

“Moglo bi se, uvijek se može ako se želi. Ako se na taj način kreira ukupni projekt, ali da li će se to dogoditi, ja doista nisam sigurna”, smatra.

Na pitanje treba li Vlada, s obzirom na situaciju, odustati od deponija nuklearnog otpada na Trgovskoj gori navodi kako Hrvatska ima obavezu da napravi stalno odlagalište radioaktivnog otpada i to je nešto što kao odgovorna država moramo učiniti.

“Ja nisam geologinja i ne mogu komentirati koja je lokacija u Hrvatskoj najpogodnija za takvu namjenu, odnosno geološki najstabilnija, ali u svakom slučaju Hrvatska mora riješiti taj problem, da li će on biti na lokaciji Trgovske gore ili će biti negdje drugdje o tome trebaju odluku donijeti oni koji imaju znanja i sposobnosti za to, a to su geološki stručnjaci”, poručila je.

Podsjetimo, Europska komisija je krajem 2019. godine predstavila Europski zeleni plan koji za cilj ima postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.

Europa bi do 2050. godine trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent. To se želi postići prelaskom na čisto kružno gospodarstvo kako bi se unaprijedilo učinkovito iskorištavanje resursa.

Plan obuhvaća sve gospodarske sektore, posebice promet, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija te IKT.

Komentari