Grbin: Plenković je odjednom prepoznao diskriminaciju i zbog nje svaki dan plače .Nek’ pita Merkel u vezi s ulaskom u kafić

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin pozvao je u petak premijera Andreja Plenkovića da u vezi natpisom na ulazu u riječki kafić kojim se HDZ-ovcima poručuje da nisu dobrodošli, pita njemačku kancelarku Angelu Merkel kako je ona reagirala kad joj je bio zabranjen ulaz u jedan restoran u Berlinu.

“U demokratskom društvu kritika vlasti je poželjna i nužna. Čudi me da predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je samodeklarirani Europejac, to ne zna. Pa kad već ne zna, pozivam ga da pita Angelu Merkel kako je ona reagirala kada joj je bilo zabranjeno ući u jedan restoran u Berlinu, ili neka nazove gospođu Mariju Pejčinović Burić, koja je glavna tajnica u Vijeću Europe pa da je malo priupita za  praksu Europskog suda za ljudska prava”, rekao je Grbin u Splitu na predstavljanju SDP-ova kandidata Ante Franića za splitskoga gradonačelnika.

U vezi s kafićem u Rijeci Grbin je rekao kako svatko ima pravo reći što misli, ali on bi, dodao je, ipak volio da to “bude malo pristojnije i da ne uključuje zabrane, i da se ne kaže da ovaj ili onaj nije poželjan”.

Plenković svjesno manipulira pričom

“Predsjednik Vlade RH odjednom je prepoznao diskriminaciju i zbog nje svaki dan plače”, ocijenio je.



Po njegovim riječima, Plenković “svjesno manipulira tom pričom” kako bi prikrio druge probleme, primjerice blokadu rada bolnica i kaos u  cijepljenju.

“Već sljedećeg tjedna prijeti nam blokada bolnica zato što dug za lijekove veledrogerijama rapidno raste. I dok Vlada, kad od nje tražimo  moratorij za kredite za naše građane, kad od nje tražimo moratorij na ovrhe za one koji su zbog pandemije ostali bez posla, lakonski poručuje da se dugovi moraju plaćati, kad je ona u pitanju, ta politika očito ne djeluje i dugovi se ne plaćaju, nego se gomilaju”, rekao je Grbin.

Podsjetio je da u ponedjeljak prestaju mjere pomoći gospodarstvu (u okolnostima pandemije) te je zamjerio ministru financija Zdravku Mariću što, po njegovim riječima, jučer nije znao odgovoriti na pitanje hoće li se te mjere i u kojem obliku nastaviti.

“To je potpuno neprihvatljivo i nedopustivo”, ocijenio je.

O izboru suca Vrhovnog suda

Komentirajući natpis u hotelu “Zdilar” u Imotskome na kojem stoji “Zabranjen ulaz za SDP, Arsena Bauka i Nenada Stazića”, Grbin je rekao kako zahvaljuje vlasniku tog hotela što i u Imotskome mogu imati znak SDP-a.

Odgovarajući na pitanja o prijeporima u vezi s izborom predsjednika Vrhovnog suda, istaknuo je kako je Ustavom vrlo jasno propisano da “predsjednik Republike, a ne netko drugi, predlaže”.

“Nakon toga je opća sjednica Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe, koji daju mišljenje, a u konačnici Hrvatski sabor bira predsjednika Vrhovnog suda RH”, dodao je Grbin.

Tumačeći Zakon o sudovima, rekao je kako u njemu piše da će Državno sudbeno vijeće raspisati javni poziv i nakon toga obavijestiti predsjednika Republike o kandidatima.

“To je Državno sudbeno vijeće napravilo – i  to je to, u Zakonu ništa dalje ne piše, u Zakonu ne piše da će predsjednik Republike predložiti jednog od kandidata koji su se javili na taj poziv”, istaknuo je Grbin.

Jandroković treba pročitati poslovnik Sabora

Na novinarsku opasku kako je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković izjavio da u dnevni red neće uvrstiti točku o prijedlogu predsjednika Republike Zorana Milanovića u vezi s predsjednikom Vrhovnog suda, Grbin je rekao da Jandroković treba pročitati poslovnik o radu Hrvatskoga sabora.

“Ako predsjednik Sabora bude opstruirao postojeće mehanizme, postoje mehanizmi kojima ćemo osigurati da ta točka dođe na dnevni red Hrvatskoga sabora”, poručio je.

Komentirajući stopu pada BDP-a u Hrvatskoj od 8,4 posto, Grbin je rekao kako je prošle godine “zabilježena najveća kriza u čovječanstvu zadnjih pola stoljeća i za to ne možemo kriviti nikoga”.

“Međutim, postoji jedan drugi problem, Vlada RH, znajući za ovakav pad BDP-a, koji se mogao naslutiti, nije poduzela mjere kako bi osigurala da hrvatsko gospodarstvo preživi vrijeme lockdowna i da ima mehanizme koji će omogućiti gospodarski rast nakon prestanka lockdowna”, zaključio je Grbin.

Komentari