Granić o obljetnici Daytonskog sporazuma: Hrvatski interes je ulazak BiH u EU i NATO i jednakopravnost Hrvata

Mate Granic. Photo: Borna Filic/PIXSELL

Mate Granić, posebni savjetnik za vanjsku politiku hrvatskoga premijera, izjavio je u subotu kako je interes Republike Hrvatske članstvo BiH u Europskoj uniji i NATO-u te izrazio očekivanje da će se izmijeniti Izborni zakon kako bi se prestalo s preglasavanjem tamošnjih Hrvata.

Sudjelujući u virtualnoj konferenciji “25 obljetnica Daytonskog mirovnog sporazuma – prošlost i budućnost” koju je organizirala Nacionalna federacija američkih Hrvata (NFCA), bivši hrvatski šef diplomacije Granić, koji je i sudjelovao u pregovorima u američkoj vojnoj bazi, ocijenio je kako su se od tog dogvora mnoge okolnosti promijenile na štetu Hrvata u BiH.

“Daytonski sporazum zaustavio je rat, uspostavio mir i dao priliku miru ali mnoge su se stvari od tada promijenile. Promjene Daytona ogledaju se u tome da su Bošnjaci tri puta izabrali člana BiH Predsjedništva, a to nije bilo dogovoreno u Daytonu“, rekao je Granić. Pri tome je dodao kako će Hrvatska biti najsnažniji zagovaratelj euroatlantske budućnosti BiH.

„Hrvatska će biti najsnažniiji podupiratelj (BiH) na putu u EU i NATO, ali BiH na temeljima koje smo potpisali i dogovorili u Daytonu. To podrazumijeva državu tri konstitutivna i ravnopravna naroda i ostalih. Minimum je donošenje novog izbornog zakona koji bi zajamčio jednaka prava narodima“, ocijenio je Granić. Pojasnio je kako je BiH slična Belgiji i Švicarskoj kako bi se pronašlo održivo rješenje za tu zemlju.

Izrazio je očekivanje da će se nova američka administracija snažnije angažirati u regiji i Bosni i Hercegovini kako bi ta zemlja pokrenula reforme i približila se EU i NATO savezu.

Granić i drugi sudionici konferencije, bivši veleposlanik SAD-a u Zagrebu Peter Galbraith, bivši šef misije OESS-a u BiH Edward Joseph te američki odvjetnik hrvatskih korijena Luka Mišetić, presudnim su za okončanje rata u BiH i postizanje Daytonskog sporazuma ocijenili vojne uspjehe hrvatskih vojnih snaga i sporazum kojega su ranije Hrvati i Bošnjaci potpisali o završetku rata i vojnome savezništvu.

Zapadne zemlje, uključujući SAD, nisu željele uputiti vojne trupe u BiH kako bi okončale rat, pojasnio je Galbraith, te su s oprezom gledale na vojne akcije. Promjena se dogodila nakon genocida u Srebrenici.

„Nakon Srebrenice SAD se nisu više protivile vojnim akcijama na terenu. Bilo je mnogo lakše doći do ranije dogovorenoga omjera 51:49 Federacija BiH prema Republici Srpskoj. To je bio ključni dio“, rekao je Galbraith. On je izrazio očekivanje da će nova američka administracija s Joeom Bidenom na čelu pozornije promatrati ovaj dio svijeta, napose Bosnu i Hercegovinu.

Nekadašnji američki diplomat Ed Joseph je u srpnju 1995. godine bio u enklavi Žepe, nedaleko Srebrenice. Pojasnio je kako je akcija Hrvatskih snaga na zapadu zemlje Oluja i druge operacije spasila od sudbine Srebrenice žitelje Žepe.

„Hrvatska ofenziva u zapadnoj Bosni prisilila je (Ratka) Mladića da prerasporedi svoje postrojbe. Te stvari spasile su većinu ljudi iz Žepe da ne dožive sudbinu Srebrenice“, posvjedočio je američki diplomat.

Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko ocijenila je kako je nametanjem Željka Komšića Hrvatima, koji je de facto drugi bošnjački član BiH Predsjedništva, na najgrublji mogući način poremećen balans uspostavljen u Daytonu. Ona je ocijenila kako se Europska unija mora snažnije pozabaviti problemom BiH kako bi što prije postala članica Unije, te zaštititi poziciju najmalobrojnije hrvatske zajednice.

Čelnik NFCA Steve Rukavina ocijenio je iznimno važnim postignuće iz Daytona kojim je okončan rat, te dodao kako je potrebno raditi na nadogradnji ovoga sporazuma kojim bi se očuvali temelji zemlje i ubrzao njezin put k EU i NATO savezu.

Komentari