EVO U KOJIM SLUČAJEVIMA ZASTARA NE VRIJEDI Pravni stručnjak o postratnoj obnovi: Vlada ima sve podatke. Moglo bi odgovarati i političko vodstvo tih godina

Vršitelj dužnosti predsjednika Visokog kaznenog suda, Ivan Turudić, gostujući na N1 televiziji istaknuo je kako je skeptičan po pitanju utvrđivanja krivca, točnije o njegovu kažnjavanju zbog nesavjesne gradnje kuća u obnovi nakon rata, konkretno, na području Sisačko-moslavačke županije.

Proučivši tematiku, profesor ustavnih i političkih znanosti na osječkom pravnom fakultetu, Mato Palić otkrio nam je kako je pravda možda još uvijek moguća.

Nije uopće bitno koliko je zastarni rok

“Što se tiče mogućeg kažnjavanja onih koji su, kako sad stvari stoje, izgradili nekretnine koje nisu u skladu s građevinskim pravilima i standardima, to je moguće pod uvjetom da, do 2010. godine kada je nastupila na snagu ustavna odredba o nezastarijevanju kaznenih djela ratnoga profiterstva i kaznenih dijela iz pretvorbe i privatizacije, nije nastupila zastara. Ako do tada nije nastupila zastara, a to je počinjeno za vrijeme Domovinskog rata ili za vrijeme mirne reintegracije tamo do 1998. godine, onda bi se moglo provoditi”, rekao je.

“Nije uopće bitno koliko je zastarni rok, ako on nije nastupio do 2010. godine nada je nastupila na snagu promjena ustava. Ako do tada nije nastupila zastara, onda se može postupati, odnosno DORH može naložiti policiji da obavi određene radnje, da prikupi dokaze i da se utvrdi tko su izvođači radova, tko je obavljao nadzor, jer taj koji je obavljao nadzor je potvrdio da je sve u skladu s pravilima građevinske struke. Onda bi se moglo, no ako je nastupila na snagu zastara prije nego je nastupila ta promjena ustava, onda se neće ništa moći”, dodaje.



Ovi slučajevi mogu završiti na najvišoj instanci

Sudac Turudić istaknuo je pak kako će o tome odlučiti nadležna tužiteljstva i sudovi, a profesor Palić odgovara koja bi to mogla biti.

“Ovi slučajevi mogu završiti na najvišoj instanci, u krajnjoj liniji, može i na Vrhovni sud ići. Sada bi državno odvjetništvo koje je nadležno po teritorijalnom ustrojstvu za područje Petrinje i Siska, trebalo reagirati. Odnosno DORH je, ja mislim već sada policiji dao uputu da provjeri dokumentaciju da se vidi koje nekretnine konkretno su utvrđene na taj način. I onda se utvrdi tko je bio izvođač radova i tko je obnovu provodio na taj način”, govori.

No, mogli bi slučajevi prijeći i državne granice. Palić objašnjava kako.

“To može eventualno ako neka osoba na našem Kaznenom sudu bude osuđena pravomoćno pa podnese ustavnu tužbu Ustavnom sudu, a on je odbije. Onda se može u roku od šest mjeseci podnijeti zahtjev za zaštitu prava iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu”, pojašnjava.

Vlada ima sve podatke 

Ističe i kako istraga još nije u tijeku, nego se na redu predistražne radnje.

“Istraga počinje kad nadležno tijelo donese rješenje o provođenju istrage”, ističe.

Do tada, podaci o obnovi trebali bi biti dostupni javnosti.

“Ministarstva imaju te podatke. Vlada ima te podatke. Ministarstvo obnove ili kako se već zvalo u drugoj polovici 90-ih, ima podatke čije nekretnine su obnovljene, državne ili privatne ili javne ustanove, škole ili nešto drugo. Oni imaju točne podatke tko su bili izvođači radova. Tu nema dileme da se ne zna tko je obnavljao čiju kuću. To se sve zna jer je plaćeno iz državnog proračuna. Nemoguće bi bilo da je netko platio nekom, a da se ne zna kome je plaćeno za obnovu. Koja tvrtka ili koji vlasnik”, smatra.

Moglo bi odgovarati i političko vodstvo tih godina

Naposljetku, po pitanju odgovornosti, odgovarati bi moglo i političko vodstvo tih godina.

“To je pitanje političke odgovornosti, onog vodstva iz prve polovice 90-ih, a iz tog razdoblja ne znam jel ima nekog više da je na nekakvoj poziciji sada u ovom trenutku. To je bilo prije više od 20 godina. Nisam baš siguran da je netko tko je tada bio zadužen za te poslove, ministar u tom ministarstvu da je sad trenutno na nekoj poziciji, da je nekakav dužnosnik ili nešto. Ali bez obzira na to, ako ima elemenata za kaznenu odgovornost, nebitno o kome se radi. Činjenica je da je to težak kriminal”, zaključuje.

Komentari