Evo koji se lijekovi najviše kupuju u Hrvatskoj za vrijeme epidemije

Ilustracija Foto: Pixabay

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK) Ana Soldo za N1 je pojasnila o proizvodima koji se trenutačno najviše prodaju u ljekarnama te postoji li razlika u odnosu na prvi val epidemije. Komentirala je i imaju li ljekarnici više posla, s obzirom na to da je zbog stanja s Covidom-19 teže doći do liječnika, a osvrnula se i na problem nestašice lijekova.

Hrvatska ljekarnička komora ne raspolaže podacima o prodaji bilo kojeg asortimana iz ljekarni, rekla je za N1 predsjednica Hrvatske ljekarničke komore (HLJK) Ana Soldo.

“U vrijeme trajanja epidemije prema povećana je potražnja za lijekovima za snižavanje temperature i bolova te proizvodi koji se reklamiraju kao pripravci za imunitet. Nažalost, svaka reklama ili plaćeni članak o nekom ‘čudotvornom pripravku’ koji liječi bolest Covid-19 uzrokovala je veliku potražnju tih pripravaka u ljekarnama”, ističe Soldo i dodaje:

“Kako bi educirali ljekarnike i farmaceutske tehničare o do sada znanstveno potvrđenom učinku biljnih pripravaka, vitamina drugih djelatnih tvari na tijek bolesti COVID-19, Hrvatsko farmaceutsko društvo u je organiziralo edukaciju pod nazivom Medicinski opravdani dodaci prehrani u borbi protiv infekcije koronavirusom čiji je sadržaj dostupan i našim pacijentima na sljedećem linku”, pojašnjava Soldo.


Dodaje i kako je pandemija izazvala veliki strah kod ljudi zbog čega lakše nasjedaju na “čudotvorna” rješenja za koronavirus.

“Pandemija je izazvala veliki strah kod ljudi te ljudi lako ‘nasjedaju’ na ‘čudotvorna rješenja’ kako bi zaštitili sebe i svoje najbliže. Upravo smo zbog toga otvoreno progovorili o toj temi te uz najkvalitetnijih provjerenih znanstvenih baza podataka pripremili edukaciju kako bi što više prevenirali nepotrebnu potrošnju”, istaknula je.

Soldo ističe da su ljekarne čak tijekom epidemije funkcionirale kao vrsta ‘trijažnih’ centara, sve s ciljem rastrećenja bolničkog sustava, pa pojašnjava:

“Ljekarne su cijelo vrijeme epidemije radile u punom opsegu svog rada te smo u nekim periodima na proljeće imali značajno veće pritiske pacijenata. Razlozi su bili i zbog smanjene dostupnosti i mogućnosti kontakta sa drugim zdravstvenim radnicima, provjeru informacija koje su plasirali mediji, vrlo često kontradiktornih te zbog traženja savjeta za liječenje simptoma koji se mogu liječiti bezreceptnim lijekovima.

Ljekarne su u tom periodu bile neka vrsta trijažnih centara prema modelima koji u nekim europskim zemljama postoje već godinama i služe kao rasterećenje zdravstvenom sustavu u smislu smanjenja hospitalizacija, opterećenja hitnih prijema i sl.”, kaže Soldo i dodaje kako je i postojao veliki strah od nestašica lijekova koji smo “ipak uspjeli izbjeći dobrom suradnjom sa proizvođačima lijekova i veledrogerijama”, kazala je.

Zaključno se i osvrnula na problem nestašice lijekova za koje kaže da su kontinuirani problem.

“Nestašice su kontinuirani problem te se ljekarnici na različite načine snalaze da pacijentima osiguraju potrebnu terapiju. Problem nestašica postaje sve važniji i veći izazov za stabilnu opskrbu zdravstvenog sustava i on nije nužno povezan sa dugovima prema veledrogerijama. Tržište zaštitne opreme je sve stabilnije iako su cijene i dalje više u odnosu na vrijeme prije pandemije”, zaključuje Soldo za N1.

Komentari