Hrvatska obrtnička komora, koja se financira članarinama koje su prisiljeni plaćati svi obrtnici, prošle je godine izdvojila 15 tisuća kuna za “održavanje redovitih aktivnosti” Počasnog bleiburškog voda.
Index je poslao upit Dragutinu Ranogajecu, predsjedniku HOK-a u kojem su ga pitali zašto HOK novac koji uzima od obrtnika po sili zakona izdvaja za takve namjene, ali i zašto je od 18 ustanova, udruga, osoba i priredbi, kojima je lani dao ukupno 90.200 bespovratnih kuna za sponzorstva i donacije, najviša pojedinačna stavka od 15 tisuća kuna otišla upravo Počasnom bleiburškom vodu. Predsjednika HOK-a nije htio odgovoriti.
Po deset tisuća kuna dobili su Župa svete Ane za organizaciju drugog hodočašća obrtnika Krapinsko-zagorske županije i Udruga lađara Stablina za Maraton lađa, dok je Zaklada dječja onkologija Rebro za pomoć za opremanje Odjela dječje hematologije dobila znatno manje – 3200 kuna. I to je više od dvije tisuća kuna izdvojenih ih kase HOK-a za udrugu Nismo same – projekt prijevoza žena na kemoterapiju.
I ranijih je godina HOK na zanimljive načine raspolagao tuđim novcem. Primjerice, 2018. godine deset tisuća kuna dobio je ne samo uobičajeni Maraton lađa nego i Tjedan kajkavske kulture i Festival kajkavskih popevki, Viteškom alkarskom društvu pripalo je 6250 kuna, dvije tisuće otišle su produkcijskoj kući Prime time “za organizaciju besplatnih projekcija filma Hrvatska – moja domovina”, dok je Udruzi branitelja i veterana vojne policije iz Domovinskog rata HOK uplatio 1500 kuna “za opremanje i rad Udruge”. Prije tri godine najviše, i to deset tisuća kuna, otišlo je Večernjem listu za Forum o dualnom obrazovanju te zagrebačkom Ekonomskom fakultetu – ne piše zašto. 2016. godine 12.500 kuna uplaćeno je Viteškom alkarskom društvu, a deset tisuća lađarima. Nije jasno zašto su preskočeni 2017. godine.
Na stranicama HOK-a stoji kako “doprinos u paušalnoj svoti” iznosi 76 kuna mjesečno, ali i da “obveza plaćanja obveznog komorskog doprinosa za obrtnike nastaje danom upisa u Obrtni registar, a prestaje danom brisanja iz Obrtnog registra”. U prijevodu, ako se obrtnici žele baviti svojim poslom, prisiljeni su plaćati harač Komori.
Na inicijative za smanjenje, odnosno ukidanje komorskog harača, koje su se mogle čuti na početku krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, šef HOK-a Ranogajec je odgovarao kako to ne bi spasilo državu, piše Index.
