DVJESTOTINJAK IZVODITELJA RADOVA I OSAMDESETAK PROJEKTANATA Vlada ne želi dati javnosti popis tvrtki koje su sudjelovali u obnovi kuća nakon rata

Ilustracija Zeljko Lukunic/PIXSELL

U potresu koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju oštećene su i kuće koje je država obnovila ili izgradila poslije Domovinskog rata na tom području. Navodi se kako kuće nisu propisno i kvalitetno izgrađene, odnosno nema čelične armature i betona. Uskok je najavio kako pokreće istragu zbog utvrđivanja sumnje o mogućim propustima u poslijeratnoj obnovi.

Ukupno je poslije rata u Hrvatskoj obnovljeno 158.000 ratom oštećenih kuća i stanova, što je 14.8 posto stambenog fonda Republike Hrvatske. Vrijednost sveukupne obnove iznosi 17.6 milijardi kuna. Na području Sisačko-moslavačke županije obnovljeno je 25.000 stambenih jedinica, a vrijednost obnove iznosi 2,6 milijardi kuna, kako navode iz Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Dodaju kako je obnova u ratu oštećenih i uništenih kuća od 1997. do 1999. godine bila u nadležnosti Ministarstva razvitka i obnove. Nadležne su još bile i mnoge druge stručne službe, tvrtke, i institucije poput Građevinskog fakulteta, Hrvatskog instituta za mostove i konstrukcije te Instituta građevinarstva Hrvatske.

U obnovi kuća u Sisačko-moslavačkoj županiji sudjelovalo je 200-tinjak izvoditelja radova i 80- tak projektanata i nadzora, ali nam popis izvoditelja i projektanata nisu htjeli dati na uvid.

“S obzirom na informacije objavljene u medijima, a u interesu istrage DORH-a i nadležnih državnih tijela vezano uz kvalitetu obnovljenih stambenih jedinica, naglašavamo da Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje raspolaže s podacima i dokumentacijom za objekte obuhvaćene programom obnove te će isti biti na raspolaganju nadležnim tijelima”, odgovorili su nam.

Program obnove se provodio sukladno Zakonu o obnovi i u samoj provedbi obnove je sudjelovalo više tijela. Prvo su nadležne županijske komisije za popis i procjenu ratne štete utvrđivale kategorizaciju stupanja štete ratom uništenih materijalnih dobara, u skladu sa Zakonom o utvrđivanju ratne štete, kako objašnjavaju.

Potom je u postupku javne nabave za svaku kuću ili stan ugovoren projektant, izvoditelj radova te stručni i područni nadzor koji su pratili i kontrolirali obim, količinu i kvalitetu izvedenih radova. “I sam korisnik ukoliko je bio prisutan u vrijeme obnove, mogao je pratiti dinamiku i kvalitetu radova”.

Nakon završene obnove obavljao se tehnički pregled na kojem su sudjelovale stručne službe, odnosno projektant, stručni nadzor, područni nadzor i izvoditelj radova. “Također, s vlasnikom/korisnikom obnove potpisivao se zapisnik o primopredaji na kojem je svaka od navedenih strana mogla napisati svoje eventualne primjedbe”.

Komentari