Davor Gjenero: Buduće izbore morat ćemo provesti po postojećem izbornom zakonu

Unatoč koronakrizi, bliže se parlamentarni izbori. Hoće li se oni održati i na koji način još uvijek nije poznato. Tko će više “ušićariti” od izbora HDZ ili SDP te kako će proći tzv. male stranke na predstojećim izborima, bila je tema našeg razgovora s političkim analitičarom Davorom Gjenerom.

Na početku je istaknuo kako ni SDP-u, a ni HDZ-u pretjerano ne trebaju izbori jer prvo moramo izaći iz koronakrize.

“Nije moguće organizirati dopisno glasanje za parlamentarne izbore zbog toga što postoji ozbiljno pravilo koje je uvela Venecijanska komisija (čiji je pravi naziv Europska komisija za demokraciju kroz pravo, op.a.), a prema kojem godinu dana prije izbora nije dopušteno mijenjati izborna pravila. Dakle, buduće izbore morat ćemo provesti po postojećem izbornom zakonu sa postojećim izbornim jedinicama bez ikakvih promjena”, rekao je Gjenero.

Napomenuo je kako “moramo imati čistu situaciju kada počne izborna kampanja”.


Izbori neće biti prije listopada

Na upit o tome kada očekuje raspisivanje izbora, Gjenero je rekao kako mu se ne čini da ih je moguće raspisati prije listopada. Istaknuo je kako je “jako nategnuto s rujnom, jer je Hrvatski sabor na ljetnoj stanci i ne može se donijeti odluka o samoraspuštanju jer, ako se čeka kraj mandata tada bi izbori trebali biti u prosincu”.

“Vidjet ćemo hoće li biti donesena neka druga odluka. O tome ne mogu spekulirati, ali čini mi se da je početak listopada realan rok za izbore”, rekao je Gjenero.

Da su izbori sada što bi se dogodilo, upitali smo ga.

Prema njegovom mišljenju, HDZ ima iznimno dobru ishodišnu poziciju kada bi se izbori sada održali. No, ako će se oni održati u listopadu, sada nije moguće najavljivati kako će se sve odvijati. “Za sada Vlada iznimno dobro vlada ekonomskom i zdravstvenom krizom. Vidjet će se hoće li od toga izvući koristi ili neće”, istaknuo je Gjenero.

Kada je riječ o profitu od nekakve takve pobjede podsjetio je na situaciju Winstona Churchilla koji je sjajno proveo Veliku Britaniju kroz drugi svjetski rat, ali je izgubio prve održane izbore nakon rata. Gjenero je to objasnio činjenicom da je ljudima bilo dosta odricanja, štednje, krvi i suza i odlučili su se za alternativni politički izbor.

“Dakle, nije moguće reći da je HDZ odlično odigrao ovu kampanju i da će biti siguran izborni pobjednik kao što nije moguće reći da će na neki način platiti cijenu krize. Još uvijek nije definirano u kakvom obliku koalicije će SDP izaći na izbore”, istaknuo je Gjenero.

Dodao je kako je prilično jasno da HDZ na izbore izlazi sam. U SDP-u su svjesni da nikada nisu ostvarili dobar rezultat na izborima bez vrlo široke koalicije, ali su svjesni i toga da su s takvim koalicijama možda imali veći utjecaj pa i u dva navrata i parlamentarnu većinu, ali da su pritom zbog koalicijskih partnera gubili broj mandata u parlamentu jer nitko od njihovih koalicijskih partnera nema ni blizu parlamentarni potencijal.

“Bez izlaska na njihovim listama nitko od njih koji računaju na ‘ukrcavanje u SDP-ov’ vlak ne može ući u parlament. Imaju siguran ulaz, naravno SDP i HDZ, Škoro i njegov Domovinski pokret i to, čini mi se više kao regionalna nego kao nacionalna stranka. Osim toga, sigurnu poziciju u parlamentu s obzirom na izborni zakon imaju još koalicija IDS-a i PGS-a te Ratko Čačić na sjeverozapadu Hrvatske”, rekao je Gjenero.

Dodao je da će sigurno još netko ući u parlament, ali u ovom trenutku je vrlo teško reći tko će to biti.

Plenković vodi ‘middle of the road’ politiku

Na naš upit o tome kako predsjednik Vlade Andrej Plenković balansira između sindikata i poduzetnika, Gjenero je odgovorio kako, nažalost, sindikati zastupaju iracionalnu politiku, za razliku od poslodavaca koji se ponašaju racionalno.

“Plenković je pokušao igrati nekakvu ‘middle of the road’ politiku, time što je glavnina novca, barem ovoga što je u prvom naletu otišao u gospodarstvo, namijenjen za radničke plaće i davanja. Glavnina tog novca ide izravno radnicima, a ne poslodavcima. Naravno da time bitno olakšava poziciju poslodavaca, ali s druge strane smanjuje socijalne napetosti. Vjerojatno je očekivao da će sindikati to vrednovati”, istaknuo je Gjenero.

No, on je naglasio još jedan veliki hrvatski problem.

Prema njegovim riječima, sindikalno su visoko zaštićeni oni koji su i inače pretjerano zaštićeni, dakle državne službe i javni sektor, a u sindikatu su izrazito nisko predstavljeni oni koji su inače manje zaštićeni u ekonomskom sustavu, a to su zaposleni u realnom sektoru.

Na kraju najmanje su sindikalno predstavljeni ili uopće nisu sindikalno predstavljeni oni koji su najugroženiji, a to su oni koji žive od tzv. prekarnog ili povremenog rada.

To su oni ljudi koji žive od ugovora o djelu, autorskih honorara… tzv. y generacija koja je u vrlo malom dijelu formalno zaposlena pa rade putem takvih ugovora kao samostalni porezni obveznici.

“Tu nije riječ samo o najsiromašnijima nego i o visoko ekspertnom radu koji je tako definiran. Ti ljudi nemaju apsolutno nikakvu zaštitu”, zaključio je Gjenero.

Komentari