U ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Daniel Spajić komentirao je u Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o državnim potporama za 2019. godinu.
Spajić smatra kako je važno pogledati procjene Državnog zavoda za statistiku o demografskim kretanjima od zadnjeg popisa 2011. prema kojem je Hrvatska imala 4 milijuna i 284 tisuće stanovnika, a prema procjeni Zavoda Hrvatska je izgubila 240 tisuća stanovnika.
“Naši novi iseljenici odlaze u zemlje EU i ne odjavljuju se ažurno pa je neslužbena procjena demografa kako u ovome trenutku Republika Hrvatska ima između 3,8 i 3,9 milijuna stanovnika. Dodatno brine drastična izmjena dobne strukture koja ima snažan utjecaj kako na proračunske rashode, tako i na potencijal gospodarskog rasta. Naime, po prvi puta u povijesti imamo manje djece i mladih do 19 godina starosti, 775 tisuća, nego onih starijih od 65 godina – 863 tisuće”, izjavio je Spajić.
Spajić je upozorio kako se je u proteklih 8 godina, od ulaska u EU, broj učenika osnovnih i srednjih škola smanjio za više od 65.000 djece te da demografi i stručnjaci uzaludno upozoravaju na ovaj problem čije će se posljedice osjetiti kroz narednih par desetljeća kad će biti prekasno za reakcije.
“Odgovorna vlast odmah bi se, snažnim potezima, bez oklijevanja uhvatila u koštac s ovim trendovima. Prvi potez mogao bi biti npr. pretvaranje dječjeg doplatka iz socijalne kategorije u pravo svakog djeteta za što bi postojeći proračun od 1,3 mld kn trebalo podići za nešto više od 5 mld kn”, predložio je Spajić.
Dodao je kako bi to bilo dovoljno da se svakom malodobnom djetetu mjesečno isplati oko 100 EUR dječjeg doplatka što bi, smatra zastupnik Domovinskog pokreta, bila neprocjenjiva pomoć obiteljima i ogroman poticaj ka preokretu demografskih trendova.
“Vladajući odbijaju ovakve prijedloge jer navodno RH to ne može financijski podnijeti, ali analiza proračunskih rashoda jasno pokazuje kako to nije istina. Također, i Vladino godišnje izvješće o potporama za 2019. godinu pokazatelj je kako sredstava za pokretanje razvoja RH ima dovoljno, samo ih neki čudan “sanitarni koridor” preusmjerava na način koji ne okreće loše demografske i gospodarske trendove”, poručio je Spajić.
Spajić je podsjetio kako se Državnom potporom smatraju sredstva dodijeljena iz državnog proračuna, proračuna županije, grada i općine, fondova i pravnih osoba u vlasništvu države – kroz izdatke ili umanjenje prihoda npr. oslobađanje od poreza, doprinosa i sl. Dodao je kako se iz Izvješća Vlade vidi kako je tijekom 2019. u RH ukupno dodijeljeno 15,2 mld kuna potpora, dok je u odnosu na 2017. ukupan iznos potpora povećan za čak 3 mld kuna, a udio u BDP-u za 0,5 posto što govori o snažnom rastućem trendu.
“Najveći dio rasta odnosi se na potpore u poljoprivredi koji čine 44 posto ukupnih potpora, a koje su porasle za 1,5 mld kn, sa 5,2 na čak 6,7 mld kn. Kroz svo ovo vrijeme ukupna poljoprivredna proizvodanja pada uz dodatno pogoršanje strukture te proizvodnje. Ove godine Vlada se pohvalila zaustavljanjem trenda pada, ali on je postignut kroz rast proizvodnje žitarica koje se uglavnom izvoze kako bi se uvozili poljoprivredni proizvodi više dodane vrijednosti: meso, jaja, mlijeko… “, primijetio je Spajić.
S druge strane, tvrdi, još uvijek se čak 2 mld kn godišnje izdvaja za potpore brodogradnji, a ni desetci milijardi kuna utrošenih u ovu svrhu od osamostaljenja nisu doprinijeli realizaciji održive strategije razvoja te grane gospodarstva. Spajić je dodao kako se skoro 300 mil kn godišnje izdvaja se programe zapošljavanja i usavršavanje, ali se rezultati toga na žalost ne vide na izvješćima HZMO.
“Ne manje važno, u Nacionalnoj razvojnoj strategiji, u razvojnom smjeru “Ravnomjerni regionalni razvoj”, definiran je i cilj “Jačanje regionalne konkurentnosti” gdje si je Vlada postavila zadatak kako će do 2030. smanjiti razliku gospodarske razvijenosti između Grada Zagreba i najnerazvijenijih županija, poput moje Virovitičko-podravske ili Bjelovarsko- bilogorske, sa sadašnjih 3,10 puta na 2,50 puta”, komentirao je Spajić te dodao kako se u tu svrhu u 2019. godini isplatilo potpora za ruralni razvoj u ukupnom iznosu od 2,6 mld kuna dok je Vlada u program ruralnog razvoja u periodu 2015.-2020. utrošila oko 17,4 mld kuna od čega je oko 2 mld EUR financirano sredstvima EU, a ostatak iz proračuna RH.
“Zadnjih mjeseci, nakon razornog potresa na Banovini, mogli ste vidjeti u kakvim teškim uvjetima su tamo ljudi živjeli i prije potresa. Nigdje tragova od pustih milijardi, osim možda koji nogostup ili kružni tok. Pozivam vas sve da nam dođete u Virovitičko-podravsku županiju, najnerazvijeniju županiju RH, da se i sami uvjerite kako su utrošeni ovi desetci milijardi kuna koji su bili povijesna prilika za realizaciju ravnomjernog regionalnog razvoja i zadržavanje života u ruralnim sredinama”, istaknuo je.
Spajić je poručio kako se čitajući razna izvješća i prijedloge proračuna Vlade jasno da zaključiti da sredstava za gospodarski i demografski razvoj RH ima dovoljno.
“Biti druga najnerazvijenija zemlja EU nije naša sudbina već posljedica nesposobnog i korumpiranog upravljanja našim resursima! Na žalost, u zemlji koja se redovito vraća s nekom od medalja s natjecanja mjerenja razine korumpiranosti, te u kojoj su negativna selekcija i nepotizam dosegli neslućene razmjere, ova sredstva se ne troše namjenski u cilju ravnomjernog i održivog gospodarskog i demografskog razvoja. Sve dok se ti temeljni problemi našeg društva i upravljanja javnim dobrima ne riješe, ni sudbina ovih 23 mld EUR koje Vlada mjesecima pompozno najavljuje za sljedeće proračunsko razdoblje neće biti ništa bolja od sredstava utrošenih u proteklom desetljeću”, zaključio je Spajić.
Dodao je kako Domovinski pokret čvrsto podržava politiku potpora gospodarstvenicima jer ih imaju i sve druge zemlje, a bez njih mali i veliki gospodarstvenici ne mogu biti konkurentni, međutim protive se dijeljenju potpora koje evidentno ne daju željene rezultate te se zalažu za hitnu reviziju kriterija i načina dodjele sredstava na način da ostvare svrhu postojanja i pokrenu održiv gospodarski razvoj.
