Brodić: Ako je Pfizerovo cjepivo zaista učinkovito, onda se ekonomski oporavak može očekivati od proljeća sljedeće godine

Ivan Brodić/photo-Eli Brodić

Američka farmaceutska kompanija Pfizer objavila je da je njihovo cjepivo protiv virusa Sars-Cov-19 u posljednjoj fazi testiranja pokazalo učinkovitost od 90 posto. Svjetske burze gotovo su poludjele od optimizma, dionički indeksi skočili su na najviše razine u povijesti.

O tome kako je vijest o cjepivu pokrenula rast većina dionica, kao onih energetskih, razgovarali smo s geopolitičkim analitičarom Ivanom Brodićem.

“Logičan je prvi impuls, odnosno bijeg ulagača nakon objave da je pronađeno cjepivo, da cijene dionica kompanija koje su rasle u vrijeme pandemije tipa Amazon, Zoom, Skype i slične platforme počinu padati. Burze su porasle zbog optimizma jer, ako je cjepivo doista učinkovito, ekonomska aktivnost će se obnoviti. Nalazimo se usred recesije koja je izazvana zdravstvenom pandemijom, no ovo nije prvo cjepivo, Rusi su već patentirali svoje cjepivo. Na zapadu nije bilo toliko povjerenja u njega što je logično s obzirom na to da se nalazimo unutar trgovinskih i geopolitičkih neravnoteža od izbora za predsjednika SAD-a”, govori Brodić.

Brodić smatra kako će se gospodarska aktivnost početi oporavljati kada se dogodi postotkom zadovoljavajuća procijepljenost stanovništva. Ako je Pfizerovo cjepivo zaista učinkovito, Brodić procjenjuje kako se oporavak može očekivati od proljeća na dalje.

“Pfizer kaže da je cjepivo 90 % učinkovito. Kažu da su ga klinički testirali i sad nakon što se ono pojavilo na tržištu vidim da vlade već pregovaraju o njegovoj kupovini. Vidjet ćemo koliko će trebati vremena da se dogodi kritična procijepljenost stanovništva, a tada ćemo moći reći da smo na neki način stavili pandemiju pod nadzor. U tom trenutku će se gospodarska aktivnost početi polako oporavljati “, kaže Brodić.

Brodić smatra, ako će cjepivo biti točka preokreta u ovoj pandemiji, te bi to značilo i konačni početak kraja cjelokupne krize uzrokovane pandemijom.

“Pronalazak cjepiva bi svakako bio ‘game changer’ pogotovo kada ono počne djelovati na široku populaciju, a pitanje je kada će krenuti, proći će još vremena prije nego li se to dogodi. U svakom slučaju ohrabrujuće je razmišljati kako se nalazimo na početku kraja aktualne krize, barem zdravstvene. Valja reći i to kako se nadamo da će zapadno, ali i rusko cjepivo biti podložno kritici i provjeri znanstvene zajednice, što je jako važno za vrednovanje i provjeru svakog znanstvenog dostignuća”, komentirao je Brodić.

Naš sugovornik također smatra kako je zanimljiva koincidencija kako je Pfizerova objava došla baš u tjednu kada je Biden postao gotovo sigurni sljedeći predsjednik SAD-a. Na pitanje o kretanju cijena energetskih dionica i zbivanju na energetskom tržištu, objasnio je kako se ovdje prije radi o utjecaju izbora u SAD-u, nego li o utjecaju objave o cjepivu.

“Prirodno je da su sva tržišta pratila objavu Pfizera i sva su reagirala na određeni način, ali cijene energetskih dionica više ovise o predsjedničkim izborima u SAD-u zbog toga što je izbor Bidena najavio neke nove trendove. U prvom redu tu je Green New Deal, koji je Biden podržao i podržavat će ga, koji će najaviti veliku proračunsku potrošnju u industriji obnovljivih izvorima energije te, povezano s time, povratak u Pariški klimatski sporazum što je dalo povjerenje u zelene indexe, dionice kompanija koje ulažu u takvu vrstu energetike. S druge strane, naftna su tržišta u očekivanju pregovora o povratku SAD-a u nuklearni sporazum s Iranom. Kada krenu ti pregovori, velika je vjerojatnost povratka iranske nafte na globalno tržište, što će označiti povećanje opskrbljenosti tržišta, a time i spuštanje cijene nafte”, kaže Brodić.

Što se tiče izbora Bidena za predsjednika SAD-a Brodić naglašava kako se može očekivati povratak nekim starim politikama između SAD-a i EU, te da će biti ‘zanimljivo’ pratiti razvoj spora, praćenog sankcijama, oko europske plinske infrastrukture , kao i razvoj odnosa Kine i SAD-a.

“Biti bit će zanimljivo promatrati kako će se Biden odnositi prema dva plinovoda; Sjevernom i Turskom toku. Moja procjena je kako će se završetak Sjevernog toka 2 uskoro dogoditi, usprkos sankcijama, jer Europi u energetskoj tranziciji treba plin, sustav LNG terminala za europske je potrebe nedostatan, uostalom plinovodi se rade s amortizacijom od 25 godina, a alternativu je nemoguće izgraditi preko noći. No, trendovi svakako, izborom Bidena, idu u smjeru relaksacije odnosa.

Ipak, čuda su nemoguća, nemoguće je smjer kojim je išao Donald Trump preko noći promijeniti. Tim više što su se SAD i Kina i prije nalazili u zategnutim odnosima, a s Trumpom je započet i taj Drugi Hladni rat. Nije tome samo Trump kriv, nego i pojava Xi Jinpinga koji je načinio zaokret u kineskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. U prvom redu agresivnijim pristupom u svom okruženju, Jugoistočnoj Aziji, ali i u subsaharskoj Africi. Drugi hladni rat još će neko vrijeme trajati”, istaknuo je naš sugovornik.

Naftna su tržišta reagirala zabrinuto na promjenu u Bijeloj kući, no projicirana energetska politika Joea Bidena, tumači Brodić, neće biti toliko destruktivna po naftnu industriju. Naime, on je već najavio kako neće zabraniti iskorištavanje ugljikovodika iz nekonvencionalnih izvora. Dodao je kako je za globalno tržište nafte važan mirovni proces u Libiji, koji će označiti nastavak izvoza libijske nafte i veću opskrbljenost globalnog tržišta, što će utjecati i na cijenu nafte.

Na koncu, Brodić podsjeća kako je iza Bidena u SAD-u stala industrija vojnog naoružanja, vjerojatno radi toga što je Trump bio anti-establishment kandidat, ali i radi toga što Demokrati imaju sklonost intervencijama i izvozu vlastitih vrijednosti vojnim djelovanjem. Ne treba zaboraviti takvo djelovanje demokratskih administracija na Balkanu i supresiju balkanskog satrapa Miloševića.

“Međutim, zbog najavljenih tužbi i trapističke strategije sporenja legitimiteta izbora, Amerikanci će još neko vrijeme biti zauzeti vlastitim unutarnjim poslovima, te se takve politike ne očekuju. Tim više što od kraja Prvog hladnog rata pa do prošle godine SAD nije imao vojnu protutežu naj globalnoj šahovskoj ploči. Sada to nije slučaj, pogotovo u Aziji i Africi. U prvom redu je to Kina, no niti Rusiju ne treba isključiti, pogotovo u njenom okruženju i na Arktiku. Tu su i neke druge stalne članice vijeća sigurnosti, koje u multipolarnom svijetu neće propustiti postaviti pitanje vlastitih interesa poput Francuske u Africi, Britanije u novim post-brexitovskim okolnostima, ali tu je i mnogoljudna indija, ali i ekonomskom krizom i padom lire ograničena, ali ambiciozna Turska”, zaključuje Brodić.

Komentari