Krunoslav Olujić, bivši predsjednik Vrhovnog suda komentirao je Odbor za pravosuđe koji nije podržao većinom glasova ni jednog kandidata za čelnu osobu Vrhovnog suda.
Rekao je kako je održavanje Odbora korisno jer je Zlata Đurđević jasno i nedvojbeno iznijela svoje stavove o trenutnom stanju u pravosuđu, ali i o tome u kojem bi smjeru treba ići hrvatska sudbena vlast.
“Nažalost u cijelokupni postupak umiješao se građanin Plenković, ali ono što je još gore za Plenkovića i HDZ je to što se upleo kao predsjednik HDZ-a. S obzirom na činjenicu da HDZ sa svojim zastupnicima manjina tvori tzv. parlamentarnu većinu, čvrsto je odlučio da će za predsjednika Vrhovnog suda biti izabrana osoba iza koje stoji partijska klika, odnosno HDZ i time je premijer uputio jasnu poruku da će za predsjednika Vrhovnog suda biti odabrana osoba koja je po volji HDZ-a i da nastavljamo živjeti u posttuđmanovskom vremenu u kojem će zahvaljujući predsjedniku HDZ-a umjesto načela dioble vlasti biti jedinstvo vlasti i da ćemo i dalje živjeti u partijskom režimu u kojem će HDZ odlučivati o svemu pa i o čelniku sudbene vlasti”, kaže za N1.
“Birali smo suce na temelju stranačke iskaznice”
Govorio je i o vremenu kad je sudjelovao u postavljanju kriterija biranja dužnosnika sudbene vlasti.
“Mi smo tada birali i kada smo na temelju Ustava donijeli organske zakone kojima je uređena sudbena vlast i kada smo tim zakonima mislili da smo apsolutno odredili mjesto i ulogu sudbene vlasti u susatvu diobe vlasti i da smo propisali zakonom uređene kriterije stručnosti, neovisnosti i dostojnosti kao bitne pretpostavke za objektivne i transparentne izbore sudaca i državnih odvjetnika dogodilo se nešto zastrašujuće, a to je da je Tuđman utvrdio da su sva tijela državne vlasti, a to se odnosilo i na suđenje, dužna primjenjivati jedinstvenu državnu politiku.
To znači da su suci i sudbena vlast trebali stajati iza politike koju je utvrdio Tuđman ne kao predjsdnik nego kao predjsdnik HDZ-a. Što je najgore, u vrijeme kada smo provodili čuveni reizbor sudaca u Repuvlici Hrvatskoj, kada smo nažalost i preuzimali značajan dio sudaca iz bivšeg sustava, dobili smo i sljedeću uputu predsjednika Tuđmana, da će HDZ propisati obavezne upute za postupak provođenja izbora pravodusnih družnosnika.
Tada se dogodilo upravo nešto suprotno. Umjesto da smo birali suce na temelju stručnosti, neovisnosti i dostojnosti, birali smo ih na temelju stranačke iskaznice, na temelju stranačke podobnosti pa ako hoćete ima i jedan fenomen o kojem dosad nisam govorio, a to je utjecaj klera na izbor sudaca”.
Rekao je i kako smo tada “umjesto hrvatskoj pravosuđa dobili HDZ-ovsko pravosuđe”.
“Funkcioniralo je kao zatvoreni kastijski sustav i događalo se upravo ovo što je Đurđević govorila, taj sustav nedodirljivih se reproducira između sebe, da je cijelokupno pravosuđe premreženo bračnim i izvanbračnim partnerima, konkubinama, konkubentima i sličnima, njihovom djecom, bračnom i izvanbračnom, da vlada klijentelizam, nepotizam, a da ne govorimo o vladavini prava o kojoj Đurđević govori”, kaže.
“Plenković ostvaruje Račanovo prokletstvo”
Komentirao je pitanje koje je HDZ-ov Katičić postavio Đurđević, o tome zna li koliko je nerješenih predmeta na Vrhovnom sudu:
“Više je nego jasno, s obzirom na to da je građanin Plenković kao predsjednik HDZ-a, koji nažlost ima većinu i koji je već jasno iznio svoj stav i vrijednosni sud kao Đurđević kao o kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda, da se pri tome zaboravlja da je ta osoba bila profesor i samom Andreju Plenkoviću. Riječ je o klasičnom istupu Katičića, i klasičnom političkom degradiranju kandidata koji zaista ne mora znati te podatke.
Građanin Plenković kao predjsdnik HDZ-a na najgori ili najbolji način ostvaruje Račano prokletstvo o HDZ-u kao stranci opasnih namjera neovisno o kontekstu i značenju te izjave i vremenu u koje je ona nastala”.
Rekao je i kako promjene, nažalost, mogu doći samo reformom.
Pravosudni ustroj ne smije pratiti administativni ustroj Republike Hrvatske. Republiku Hrvatsku u pravosudnoj vlasti treba podijeliti na nekoliko jedinica. Nakaradno je da imamo općinske sudove, a nemamo građanske sudove u Zagrebu. Državu bi trebalo podijeli prvo u kotare, s tim da se granice sudskih kotara ne bi smjele poklapati s granicama današnjih općina i gradova.
To bi trebale biti veće cjeline i tako bi se broj sudova smanjio, a u sjedištu sudskih kotara bi bio kotarski sud, a izvan njih bi bili okružni sudovi koji bi obuihvaćali neke sudske okruge kojim ne treba biti 21 koliko je županija. Ni okruzi se ne bi smjeli podudarati s granicama županija. Ako bi jedan sudski okrug obuhvaćao nekoliko županija smanjio bi se utjecaj lokalnih moćnika”, objasnio je
