Bivši predsjednik Vrhovnog suda i bivši glavni državni odvjetnik te jedan od autora Ustava Krunislav Olujić prisjetio se kako je došlo do stvaranja prvog hrvatskog Ustava.
“Htjeli mi to priznati ili ne, 30. obljetnica, dakle 22. prosinca 1990. godine je najznačajniji datum u hrvatskoj povijesti, tim više što smo tada dobili Ustav koji je bio snažan temelj i snažno pravno oružje u procesu osamostaljenja Hrvatske i izlaska iz bivše SFRJ. Sjetite se da je na zasadama tog Ustava proveden referendum o samostalnosti u svibnju 1991. godine, donesena ustavna odluka i deklaracija o suverenosti i samostalnosti Hrvatske 25. lipnja, pa i ona čuvena odluka u kojoj je sudjelovao i sam Šeks, 8. listopada 1991. godine o izlasku Hrvatske iz sastava bivše SFRJ. Samim time su ostvarene i pretpostavke za međunarodno priznanje Hrvatske 15. siječnja 1992. godine”, rekao je Olujić.
Stvaranje prvog Ustava
Prisjetio se i kako je došlo do stvaranja prvog hrvatskog Ustava.
“Moram priznati da su se 90-ih godina događale čudne stvari na hrvatskom političkom prostoru, barem kad je riječ o autorstvu hrvatskog Ustava. S jedne strane imali ste komisiju za ustavna pitanja Hrvatskog sabora kojoj je na čelu bio Šeks, jednu radnu skupinu kojoj je također na čelu bio Šeks, u kojoj sam bio i ja, koja je radila i izradila prijedlog nacrta prvog hrvatskog Ustava. S druge pak strane ste imali čuvenu ustavotvornu komisiju Predsjedništva republike koja je imala oko 220 članova, koja je također imala svoju radnu skupinu, koja je nešto nakon nas izradila nacrt hrvatskog Ustava. Ustavotvorna komisija imala je neko uredničko vijeće koje se u svom radu nije proslavilo. Na čelu vijeća bio je sam predsjednik Tuđman, zamjenik mu je bio Manolić, a tajnik tog vijeća bio je Slaven Letica”, kazao je Olujić.
Istaknuo je da je tada počela i borba za autorstvo nad prvim Ustavom.
“Onda je počela borba za roditeljstvo, da ne kažem očinstvo ili autorstvo nad prvim hrvatskim Ustavom. S jedne strane imali ste Slavena Leticu koji je tvrdio da nije bilo njega ne bi bilo ni prvog hrvatskog Ustava. Jednako tako sebi je nezasluženo takvu ulogu sebi pripisivao i pokojni Zdravko Tomac, s istim tvrdnjama, dok je doista notorna činjenica da je prvi hrvatski Ustav napisan i izglasan u onoj verziji u kojoj ga je ova tročlana radna skupina na čelu sa Šeksom, uz sudjelovanje profesora Smiljka Sokola i moju malenkost izradila i napisala na Krku i koji je poznat kao krčki nacrt.”
Izmjena Ustava
Vladimir Šeks je rekao da bi predsjednika trebalo birati u Saboru na način kao što se bira u Njemačkoj.
“Mislim da je Šeks subjektivan i da pravni i politički razlozi u ovom trenutku ne govore u prilog izmjenama hrvatskog Ustava u predloženom smislu, odnosno kao što je Šeks jučer izložio. Činjenica je da Šeks o svemu tome šuti od 2000. do 2020. godine, sve dok ne Pantovčak nije došao Zoran Milanović. Od svibnja kad je došlo do otvorenog sukoba na relaciji Šeks-Milanović, Šeks zastupa ovu tezu o uvođenju čistog parlamentarnog sustava i potrebi da predsjednik Republike bude razvlašten i da predsjednik bude biran u parlamentu”, kazao je.
Olujić je naveo i što bi trebalo mijenjati.
“Očito je da trebamo mijenjati Ustav i Zakon o referendumu. Posve je sigurno da bi u Ustavu trebalo utvrditi koja su to pitanja ne o kojima se može odlučivati na referendumu, nego pitanja o kojima se može odlučivati na referendumu. Onda bi trebalo utvrditi kojom bi se većinom na referendumu odlučivalo i kada bi taj ustavni ili zakonski referendum bio prihvaćen.”
Rad Ustavnog suda
Olujić navodi da se zalaže za Ustavno vijeće, a ne Ustavni sud, piše N1.
“Ono što je posve sigurno jest da se danas Ustavni sud pozicionirao ne samo kao tzv. četvrta vlast nego što je najgore, pozicionirao se kao četvrti stupanj treće, dakle, sudbene vlasti koja protuustavno odlučuje o činjenicama i drži lekcije cjelokupnoj sudbenoj vlasti.”
Komentirao je i rad Ustavnog suda u koronakrizi, navodeći da Ustavni sud zapravo djeluje kao “produljena ruka izvršne vlasti”.
“Znao sam da će odluka biti takva. Ima par sudaca Ustavnog suda koji su nažalost ostali u manjini i dali svoja izdvojena mišljenja koja je pravi užitak čitati. S druge strane, Ustavni sud doista djeluje kao produljena ruka izvršne vlasti, a morate voditi i računa o činjenici da je predsjednik Ustavnog suda vjenčani kum upravo maloprije spomenutog ustavotvorca Šeksa, a da je i manje-više najveći broj sudaca po tom kriteriju izabrani, što ne dovodi u pitanje samo funkcioniranje Ustavnog suda nego i cjelokupne sudbene vlasti gdje su oni ustavnim zakonom propisani kriteriji koji se tiču stručnosti, neovisnosti i vjerodostojnosti ostali po strani, a članske iskaznice i partijska lojalnost, posebice HDZ-u, načelo je po kojem se ti suci biraju”, kazao je Olujić.
Odluke Stožera u koronakrizi
Osvrnuo se i na posljednje odluke Stožera, navodeći da pojedine odluke nisu u skladu s Ustavom.
“Onda su barem i ove zakašnjele posljednje odluke Stožera sigurno ustavnopravno dvojbene, a uopće se ne čudim zašto Ustavni sud nema u dostatnoj mjeri hrabrosti jer je ovlašten nadzirati ustavnost pojedinih rješenja. Međutim, Ustavni sud spava jednim mirnim snom.”
Ponovno se osvrnuo na Šeksa i njegove ideje o izmjeni Ustava.
“Šeks je bio osoban jer je Plenković njegov politički proizvod i nije govorio toliko protiv Zorana Milanovića kao predsjednika Republike nego u korist Andreja Plenkovića kao svog političkog proizvoda. Ne živimo u sustavu trodiobe vlasti nego u sustavu jedinstva vlasti koje je karakterističan za režim partije i države, čemu, nažalost, zahvaljujući Plenkoviću, Šeksovom poluproizvodu, svjedočimo svaki dan”, zaključio je Olujić.
