Bartulica u Nu2: U Hrvatskoj je na snazi klijentelizam i građani još nisu vidjeli blagodati slobodne ekonomije

HRT

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica rekao je gostujući u Nedjeljom u 2 da shvaća ulogu saborskog zastupnika vrlo ozbiljno.

Premijer, kaže, ne bi trebao očekivati da mu se divi, a on nije tamo niti da ga oduševljava ili razočarava. Opravdana kritika dio je svakog parlamentarnog rada, a premijera su kritizirali i iz njegovih redova, podsjetio je. Smatra da bi “Andrej Plenković trebao sam sebe malo manje ozbiljno shvatiti”.

Stjepo Bartulica, koji je bivši savjetnik bivšeg predsjednika Ive Josipovića, kaže da je bio iznenađen kada mu je Josipović ponudio suradnju, i bio je skeptičan, što mu je odmah i rekao. Josipović mu je davao slobodu i da javno proturječi njegovim stavovima, a želio ga je upoznati s djelovanjem vjernika u Hrvatskoj, otkriva.

“Ako je to problem nekim HDZ-ovcima, ja se s time mogu nositi”, rekao je.

Na pitanje o aktualnom predsjedniku RH Zoranu Milanoviću, rekao je da je surađivao s njime u Ministarstvu vanjskih poslova. Nisu se uvijek slagali, bivšu Jugoslaviju nisu vidjeli na isti način, ali razvili su kolegijalni odnos međusobnog poštovanja.

“Iako nam je pozadina prilično različita, surađivali smo i nije dolazilo do ozbiljnih sukoba”, rekao je Bartulica. Za Milanovića kao predsjednika rekao je da je aktivan i glasan, a za polemiku s njim i premijerom smatra da zauzima preveliki javni prostor.

“U skladu je s njegovom odgovornostima da dovodi u pitanje neke odluke Stožera civilne zaštite, obzirom na pravne podloge za neke odluke. Ponekad bi trebalo relaksirati odnose i žao mi je da predsjednik i premijer nisu bili u stanju pokazati jednu odgovornu, zrelu crtu koja treba hrvatskim građanima”, rekao je Bartulica.

Za obojicu je rekao da su oduvijek bili ambiciozni, a oko političkih pitanja tek su se kasnije “outali”. U vrijeme predsjednika Tuđmana ljudi su bili malo oprezniji oko izražavanja političkih stavova, ustvrdio je.

Za Plenkovića kaže da mu nedostaje kritična distanca, obzirom na to da je puno godina proveo u Bruxellesu. Misli da je dobro da je Hrvatska u EU-u, ali opet je to sredstvo da bismo ostvarili svoje ciljeve.

Ističe da Hrvatska mora razviti državotvornu kulturu, što joj je uskraćeno iz povijesnih razloga, a što se vidi često, pa i u međunarodnim odnosima. Misli da Plenković preblago gleda sve što se događa u europskim institucijama i da Hrvatska premalo ili prekasno gradi saveze unutar EU-a.

Komentirao je i izbore u Sjedinjenim Američkim Državama.

“U SAD-u se nije dogodio ‘plavi val’, i dalje pobjeda Joea Bidena nije konačan ishod, no malo tko može očekivati obrat”, kaže.

Smatra da je Donald Trump dobro vodio SAD sve do izbijanja pandemije. Politički je platio cijenu, a obrat se dogodio zbog dopisnog glasovanja. Očekuje da će Trump čestitati Bidenu. Istaknuo je da Trump nije izazvao nijedan rat.

Naglasak Trumpove politike bio je energetska neovisnost Amerike, odgovorio je na pitanje o Trumpovoj politici vezano uz klimatske promjene. U politici nema savršenog izbora, pa tako i u slučaju Trumpa, kaže.

Objasnio je da su od početka teško prihvaćali njegov ulazak u Bijelu kuću, morao se braniti cijelo vrijeme.

“Da je mene pitao, možda bi malo rjeđe tvitao”, rekao je Bartulica.

Za izabranog predsjednika Joea Bidena smatra da će biti puno “mekši” prema EU-u nego Trump, a dobro poznaje hrvatske prilike i prilike u regiji.

“Koliko će se odnosi razvijati, to ovisi o nama, a Biden sigurno neće biti protiv da Hrvatska pokaže neke inicijative. Vidjet ćemo što će to donijeti. Demokrati su 90-ih bili puno žešći u odnosu na Miloševićevu politiku nego republikanci”, rekao je.

Na pitanje o Bidenovom odnosu prema Titu, Bartulica je rekao da je očito bio naivan i pod krivim dojmom te da nije dobro da je tako hvalio jednog diktatora.

Poznato je da je bivši diktator znao dobro odglumiti i zavoditi svjetske čelnike, dodaje. Biden nije najbolje rješenje, niti ljevica koja stoji iza demokratske stranke, kazao je Bartulica.

Komentirao je i način kako se Vlada nosi s epidemijom koronavirusa. Kritizirao je način na koji su se Stožer i Vlada pripremili za drugi val epidemije, spomenuvši stanje u bolnicama.

Nije zagovornik zatvaranja, misli da liječenje ne smije biti gore nego same bolesti.

“Morat ćemo naučiti s time živjeti, a ima i drugih, opasnijih bolesti koje nisu nestale. Već mjesecima gledamo podatke o novozaraženima, umrlima, ali treba istaknuti i da je stopa smrtnosti prilično niska”, rekao je dodavši da bi naglasak stavio na zaštitu starijih osoba, a ne zatvoriti ekonomiju i zemlju, jer se ne smije podcijeniti što bi to značilo za život ljudi.

Jedan od razloga zašto se uključio u politiku je uvjerenje da su političke elite zakazale. Uvijek je bio zagovornik ekonomskih sloboda i manjih poreza.

Pohvalio je porezno rasterećenje novom krugu porezne reforme.

“Ako postoji nešto što se zove neoliberalizam, ili slobodna ekonomija, mi takvo uređenje nemamo, u velikoj mjeri imamo socijalističko uređenje, glavni je problem prevelika uloga države. Negdje je nužna, ali tamo gdje bi trebala to rješavati, npr. pravosuđe, to radi loše. Vlada u nekim situacijama ne poštuje sudske odluke, npr. isplatu prekovremenih sati liječnicima. Klijentelizam je na snazi i građani još nisu vidjeli blagodati slobodne ekonomije. Imamo ljude koji su stručnjaci iz područja zdravstvenog menadžmenta i sigurno bi bolje upravljali. Zdravstveni sustav košta 25 milijardi kuna svake godine”, ističe.

U SAD-u se ogromni novci izdvajaju iz proračuna za zdravstvo, kaže i dodaje kako u RH nedostaje mehanizam da se sustav dovede u red.

“Nemamo način da se smanji dug veledrogerijama”, kazao je među ostalim.

Smatra da je početak rješenja da HZZO više nema monopol i da svaka zaposlena osoba ima izbor gdje će novac koji izdvaja ići.

Na pitanje je li za zabranu pobačaja, rekao je da nitko nema pravo odlučiti tko će živjeti, tko ne.

“To su apsolutne kategorije u kojima nema kompromisa, i zato ova pitanja bude žestoke rasprave. Imamo na snazi zakon iz 1978.”, kazao je.

Naglašava potrebu racionalne rasprave.

“Biologija i moderna medicina kažu kada počinje ljudski život, a kada počinju prava te nove osobe je sporno”, kaže i dodaje da se zalaže da treba štititi prava svake osobe.

“Njegujem kulturu života. Generalno, Hrvatska treba ići u smjeru da štiti svako ljudsko biće, od začeća”, rekao je.

Političku radikalizaciju ne vidi u Hrvatskoj.

“Bio je šator na Savskoj, ali ljudi nisu bili napadani. Treba čitati i Crnu knjigu komunizma, što se ovdje događalo, koliko je nevinih ljudi stradalo. Imamo i dalje ljude koji javno brane lik i djelo diktatora Broza, a u sljedećoj rečenici zalažu se za ljudska prava”, rekao je Bartulica za HRT.

Čudi ga, kaže, kako ljevica nema snage udaljiti se od tog nasljeđa koje se ne može obraniti.

Postavlja pitanje tko će definirati govor mržnje. Zalaže se za pravo izražavanja i slobodu, pa je zato postavio pitanje šire li Novosti sa svojim naslovnicama govor mržnje ili ljubavi.

“Zašto ideološka prepucavanja tako, i zašto bi porezni obveznici bili dužni to plaćati?”, pita.

Ne može, kaže, reći da je oduševljen s uređenjem u Hrvatskoj, ali kada bi se riješilo pitanje povrata imovine i kada bi se ispravile povijesne nepravde, moglo bi se razmišljati o novim načinima financiranja. Ističe i da Katolička crkva nije jedina vjerska zajednica koja prima novac iz proračuna.

Komentari