Bačić: Između HDZ-a i Domovinskog pokreta nama nikakvog prešutnog dogovora. Vjerujem kako kod njih ima želje za uspjehom ove Vlade

Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Pred Brankom Bačićem, šefom kluba zastupnika HDZ-a, težak je zadatak: mora osiguravati stabilnost tijesne većine od 76 ruku u Saboru, piše Novi list.

Upitan kako ocijenjuje novi saziv Sabora te što o čekuje, Branko Bačić je u velikom intervjuu kazao:

“Očekujem da će 10. saziv Hrvatskoga sabora zasigurno biti ozbiljniji, prvenstveno iz razloga što se ovaj saziv suočava s povijesnom odgovornošću s obzirom na COVID-19 krizu. Mišljenja sam da takvu povećanu odgovornost treba imati svaki zastupnik bez obzira dolazi li iz vladajuće većine ili iz oporbe.

Izbori su potvrdili da građani žele političku zrelost, odgovornost i sigurnost, da žele narodne zastupnike koji će se rukovoditi interesom države i glasom naroda, koji će u demokratskoj raspravi voditi računa da uvijek pobijedi demokratski interes i najbolji argument, a to je dobrobit svih građana Republike Hrvatske.

Veliki broj kandidata koji su svoj politički rad temeljili samo na privlačenju medijske pažnje, a ne na konstruktivnim izlaganjima na ovim izborima nisu prepoznati kod birača što po meni govori i o sazrijevanju svih nas kao društva u cjelini. Već prve rasprave na konstituirajućoj sjednici pokazuju kako je značajan broj zastupnica i zastupnika umjesto na doskočice, igrokaze i populizam prije svega fokusiran na temu i sadržaj. Nadam se da me neće razuvjeriti u idućim mjesecima.”

Među zastupnicima su se već iskristalizirali neki bučni kritičari poput para Raspudić iz Mosta, Karoline Vidović-Krišto, pa onda stranke Možemo i Katarine Peović te Dalije Orešković…. No Bačić smatra da ‘oštrina riječi i govora nije jamstvo za uspjeh’.

“Hejteri često znaju kod javnosti izazvati otpor jer samo kritiziraju, ne nude rješenja, a šire negativu. Kratkoročno i priskrbe pozornost, poneku naslovnicu i nazočnost u udarnim terminima nacionalnih TV kuća, ali u pravilu na tome i ostaje. Uvjeren sam da konstruktivan dijalog, pa i kritika, dugoročno puno bolje prolazi kod birača. To im je i moja poruka.”

Miroslav Škoro i Domovinski pokret

Suprotno očekivanjima, čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro, ne predstavlja neku veću opasnost za HDZ. Je li u pitanju prešutni dogovor HDZ-a i Domovinskog?, glasilo je pitanje.

“Još u kampanji smo tvrdili kako ćemo se pri odabiru postizbornog koalicijskog partnera voditi programskom i svjetonazorskom bliskošću. Promišljali smo pri tome i na moguću suradnju s Domovinskim pokretom. No, u njihovoj kampanji, pored ponekih neprihvatljivih poruka, iščitavala se i želja za kadroviranjem u drugim političkim strankama.

Takav scenarij dogodio se prije pet godina i završio u potpunoj političkoj destabilizaciji Hrvatske koja je završila prijevremenim parlamentarnim izborima. Šteta da se na tom primjeru nisu izvukle pouke. A pogotovo sada nije vrijeme za takve eksperimente.

Stoga, pred Domovinskim pokretom vrijeme je stranačkog organiziranja, da ne kažem odrastanja i identitetskog pozicioniranja na desnom političkom spektru. A takav proces nije jednostavan, zahtjevan je to terenski i politički rad, dodatno otežan oporbenim statusom. Nema među nama nikakvog prešutnog dogovora, ali ima, vjerujem, i kod njih želje za uspjehom ove Vlade, jer njezin uspjeh u ovim izazovnim vremenima interes svih naših sugrađana.

Na takvom programu, dobrodošla je potpora Domovinskog pokreta. Dakako, jasno, javno i transparentno objavljena! Za nju smo i mi otvoreni, i za razliku od njih, bez želje i potrebe za kadrovskim pospremanjem u njihovu dvorištu”, kaže Bačić te dodaje da ako promijene retoriku, nema ništa protiv suradnje.

Zakon o pobačaju

Vruća tema je, opet, i Zakon o pobačaju, a dio zastupnika inzistirat će i na pokretanju referenduma. Baćić kaže kako će donijeti Zakon o referendumu i njime jasno propisati što točno može biti referendumsko pitanje jer to ne može biti cijeli zakon.

“To mora biti jasno i kratko referendumsko pitanje. No, mislim da bi se i prije održavanja referenduma o nekoj temi trebao očitovati Ustavni sud o tome da li je referendumsko pitanje u skladu s Ustavom RH. Što se pobačaja tiče, naš stav je tu jasan: život počinje začećem.

Prema ocjeni Ustavnog suda postojeći zakon nije neustavan, ali je naložio da se donese novi Zakon, s obzirom na protek vremena od kada je postojeći zakon donesen. Pobačaj se sigurno ne bi zabranjivao, ali je potrebno sukladno odluci Ustavnog suda više pažnje posvetiti edukativno-preventivnim mjerama, uz možda nešto restriktivnije odredbe.”

Bačić se potom osvrnuo i na predsjednika Zorana Milanovića te njegovo napuštanje obilježavanja u Okučanima nakon što je kao dio službenog protokola zamijećen i znak HOS-a.

“Službena zastava HOS-a znala je i ranije biti u mimohodu. Pa se nije dogodilo, de facto, ništa. Predsjednik Zoran Milanović bi se trebao izdignuti iznad takvih situacija. Ako bude dvije, pet ili deset takvih majica negdje u publici, to nije razlog za njegov odlazak. Jer time se vrijeđaju osjećaji svih nas koji smo sudjelovali u Domovinskom ratu, a pogotovo članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja”, kazao je Bačić te dodao kako je on sâm bio dragovoljac u Stonu, na prvoj crti sa svojom minobacačkom satnijom.

Milanović je spominjao i članak 17. te poziciju Stožera Civilne zaštite te inzistira da sve odluke o ograničavanju ljudskih prava donosi Sabor, i to dvotrećinskom većinom.

“Ja ne mogu reći što će na kraju kazati Ustavni sud. Ali, što oni budu rekli, tako će na kraju biti. Što se predsjednika tiče imam za njega pitanje: zašto ne podnese podnesak Ustavnom sudu o tome? A i za oporbu: zašto u Sabor ne dođu s prijedlogom o aktiviranju članka 17. Ustava. Neka daju svoj prijedlog o kojem će se glasati. Da ga vidim, napismeno, u proceduri. Ajde neka ga napišu. A zašto neće – e to pitajte njih. Grintaju, a neće. Jer nemaju osnova.

Naime, članak 17. Ustava podrazumijeva svojevrsno izvanredno stanje, pri čemu sve odluke o suspenziji prava i sloboda građana donosi Sabor dvotrećinskom većinom. Mi smo se umjesto toga odlučili za članak 16. Ustava koji kaže kako se te slobode i prava mogu suspendirati, ali zakonom. I ti zakoni su i doneseni – Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakon o Civilnoj zaštiti. Oni su tu, postoje. Sve je pokriveno zakonom.”

Bačić kaže i kako se u članku 16. izrijekom govori o zaštiti zdravlja građana.

“Uz to, ako niste primijetili, na svakoj sjednici Vlade već mjesecima je prva točka izvješće o stanju s koronavirusom, to je zato jer Vlada sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti nadzire rad Stožera. Dakle, zašto članak 16., a ne 17.? Jer u okolnostima širenja epidemije treba donositi u prvom redu brze, efikasne i promptne reakcije. Zamislite koliko bi trajalo dok bi Sabor, i to dvotrećinski, usuglašavanjem trebao donijeti odluku o tome koliko kumice na Trešnjevačkom placu moraju biti odvojena jedna od druge, ili da li zatvoriti samo jedno mjesto na Murteru ili cijeli otok, ili da li na svadbi u Ivankovu može biti 8 ili 76 uzvanika. Zar bi za to trebali sazivati Sabor da dvotrećinski odlučuje?!”

Članak 17. za koji se Milanović zalaže na kraju govori i o njegovu supotpisu odluka. Bačić kaže da se to odnosi na situaciju u kojoj se, eventualno, Sabor ne bi mogao sastati te da ne bi špekulirao ima li predsjednik premalo ovlasti.

“Samo znam da je država najbolja kad se pokaže da funkcionira i u velikim krizama, a u takvim situacijama je od Starog Rima do danas egzekutiva donosila odluke”, kaže Bačić.

Za kraj dodaje i kako bi možda trebalo razmisliti o načinu na koji se predsjednik bira. “Činjenica je da neposredno birani predsjednik ima ogroman izborni legitimitet, a relativno skromne ovlasti, ma kako se on zvao. Možda bi trebalo revalorizirati tu poziciju na način da se izbor predsjednika RH uskladi s njegovom političkom težinom”, kaže Bačić za Novi list.

Komentari