Do 17 sati u Bosni i Hercegovini obrađeno je 96,22 posto biračkih mjesta, izvijestila je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, no ubrzo nakon objave, službena se stranica srušila pa su neko vrijeme najnoviji rezultati bili nepoznanica. Ipak, sami rezultati u većoj ili manjoj mjeri poznati su. Najznačajnije je naposljetku to da je Milorad Dodik izgubio Sarajevo i Banja Luku.
Banja Luku je dobio 27-godišnji Draško Stanivuković (PDP), a sarajevske općine podijeljene su između takozvane “četvorke”, SDA i SNSD-a.
“Sarajevo je podijeljeno na te dijelove, kao što je to nekada bio i Zagreb, no najznačajnije je da je Dodik naposljetku izgubio Sarajevo, velik grad i velike brojke. Uvijek su ti veliki gradovi i najznačajniji”, govori analitičar vanjske politike, Denis Avdagić.
Jedan od značajnijih i Banja Luka je. Kandidat PDP-a nerijetko je isticao “Banja Luka je Banjalučka”, a isto je učinio i predsjednik PDP-a, Branislav Borenić. Leži li u tome tajna njihove pobjede?
“Rezultat u Banja Luci uvjetovao je pokret ’Pravda za Davida’ i činjenica da za taj slučaj ništa nije učinjeno. Ljudi su izgubili povjerenje u pravosuđe i demokraciju i to je prevagnulo na izborima. Naravno, takvo slanje poruka, prelazak s neke nacionalne retorike na manju, urbaniju, svakako je imalo utjecaj”, smatra Avdagić.
“Izgubio je Dodik, prvenstveno Banja Luku, ali nije mu to ključno uzdrmalo vlast”, ističe pa podsjeća kako je i HDZ osjetio snažne turbulencije kada je izgubio Zagreb.
Ipak, sam Dodik s tim se baš i ne miri pa je najavio “rat” u tom gradu. Prijeti, kako javljaju tamošnji mediji, okupljanjem većine u gradskoj skupštini koja potom neće Stanivukoviću dopustiti provođenje nikakvih obećanja koje je dao prije izbora. S druge strane, HDZ BiH zadovoljan je izborima. Prema svemu sudeći osvojili su 20 pozicija i to, kako tvrdi Dragan Ćović, u “hrvatskim dijelovima BiH”. No Mostar još nije glasao. U tom gradu lokalni izbori održat će se 20. prosinca, no kako ga naziva Ćović, multietnički grad mogao bi i iznenaditi.
“Mostar održava prve izbore”, tvrdi Avdagić osvrćući se na činjenicu da su se posljednji put izbori u Mostaru održali 2008. godine. Dvije godine kasnije Ustavni sud BiH stavio je izvan snage izborna pravila za taj grad ocijenivši kako ona u praksi znače nejednaku vrijednost glasova građana koji su birali fiksni broj vijećnika iz određenih gradskih područja, bez obzira na broj ljudi koji u njima žive. Nakon toga je trebalo punih deset godina da bi se vladajuća hrvatska i bošnjačka stranka dogovorile o novim pravilima.
Ona sada navode kako će Mostarci birati 35 gradskih vijećnika iz šest izbornih jedinica i s posebne jedinstvene liste, a izabrani će potom odlučivati tko će biti gradonačelnik.
“Mislim da bi tamo mogao pobijediti HDZ”, smatra Avdagić.
U konačnici, ovi bosanskohercegovački izbori posebni su, isticalo se to u početku samo zbog koronavirusa, no potom je i sam izborni dan prošao poprilično burno. Preminuo je jedan kandidat, zabilježeni su neredi, a raspušteni su i predsjednici biračkih odbora. Neobični su sada i rezultati pa su iz Crne Gore već počeli slati poruke o prelijevanju njihovog vala promjena i na samu BiH. No, Avdagić nije uvjeren, on tvrdi kako rezultati možda jesu nešto drugačiji, ali oni nisu toliko nevjerojatni i iznenađujući. Njega osobno ništa nije iznenadilo.
Ipak, javnost je iznenadio odabir takozvanih “osuđenika” na načelničkim foteljama. Konkretno, radi se o mjestima u Velikoj Kladuši i u Ustikolini, kako navodi tamošnji N1.
“Njima je dano da se prijave na izbore stoga s te strane ništa nije sporno, no pitanje je je li to u interesu države?”, pita se Avdagić koji ističe i kako demokraciji treba vremena da sazrije.
Naposljetku, tvrdi: “Dok BiH ovisi o mišljenju međunarodne zajednice, ne može koračati naprijed, država ne može tako funkcionirati”, zaključuje Avdagić za Dnevno.
