Arhitekt o kućama obnovljenim nakon rata: Obnovljene kuće morale su ostati netaknute, a imamo i mrtvih

Petrinja Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Tko je i kako te koliko (ne)kvalitetno obnavljao kuće na Baniji nakon Domovinskog rata, pitanje je koje se sve glasnije postavlja, nakon razornog potresa koji je poharao Petrinju, Glinu, Sisak i okolicu.

Prema pričama ljudi s terena, kuće su se urušile i među ostalim jer nisu kvalitetno građane tijekom obnove koju je provodila država od 1995. do 2000. godine, a dokaz tome je, kažu vlasnici sada razorenih kuća, što u njima nema ni trunke željeza. Odnosno armature.

Obnovljeno 150.000 kuća

Posla će tu biti očito i za DORH i za MUP, međutim prvo bi, prema raspoloživim informacijama, istragu o obnovi kuća nakon rata trebao provesti Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, kao sljednik nekadašnjeg Ministarstva obnove i razvitka, ili Državni inspektorat. Tek nakon utvrđivana mogućih malverzacija u cijelu bi se priču moglo uključiti i Državno odvjetništvo. Da će istrage sigurno biti potvrdio je danas nakon sjednice Vlade i premijer Andrej Plenković.

“To se treba ispitati, kako, zašto, tko je radio, tko je bio nadzor, tko je davao uporabnu dozvolu… Sve što treba ispitati će se ispitati”, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je podsjetio kako se nakon Domovinskog rata obnovilo više od 150 tisuća kuća i stanova i da su obnovu s više do 95 posto financirali porezni obveznici.


Kazao je i kako nije bilo vremena da se o toj temi već razgovara i sa županom Ivanom Žinićem, koji je bio jedan od zaduženih za tu obnovu nakon Domovinskog rata. Da će biti istrage kazao je i prije sjednice Vlade ministar graditeljstva Darko Horvat koji je poru čio i da Središnji državni ured za obnovu ima sve vjerodostojne podatke i kako je zazivati bilo čiju odgovornost u ovom trenutku bespredmetno.

Dobro upućeni kažu da su se poslovi obnove nakon rata dijelili po babi i stričevima i da je onaj tko je imao dobru vezu dobivao unosne poslove. Tvrtkama koje su dobivale te poslove država je 70 posto plaćala u novcu, a 30 posto u dionicama, a pritom su, kažu naši sugovornici, oni s dobrim vezama dobivali dionice vrijednih tvrtki, dok su drugima pripale gotovo bezvrijedne dionice. Da se očito fušarilo i da bi za to netko danas trebao odgovarati uvjereni su mnogi stručnjaci.

Zagrebački arhitekt Marin Račić kaže kako se kućama obnavljanima nakon rata u ovom potresu nije trebalo baš ništa dogoditi, a mnoge su srušene do temelja.

‘Trebalo proći netaknuto’

“Sve što je rađeno kroz obnovu trebalo je proći u potresu gotovo pa netaknuto. Eventualno je moglo doći do padanja žbuke. Tu ni crijep nije smio opasti, a imamo mrtvih. To nije ništa drugo nego kriminal”, rekao je Račić za Večernji list i dodao da se svi projekti trajno čuvaju, vjerojatno u gradskim arhivima i kako se bez obzira na protok vremena i danas može sve utvrditi.

Može se, bez problema, kaže, doći do svih onih koji su sudjelovali u obnovi i jasno vidjeti tko je što radio, tko je na što stavio potpise, koliko je to plaćeno…

“Sve to negdje treba postojati i ako je netko napravio propuste, za njih treba odgovarati”, naveo je Račić.

Uvjeren je i kako su male šanse da su propusti napravljeni prije dobivanja građevinske dozvole jer, kako objašnjava, arhitekti i inženjeri građevinarstva koji su odgovorni za sve postupke do dobivanja građevinske dozvole na svu dokumentaciju stavljaju vlastiti potpis i osobno odgovaraju za propuste. Po njemu su veće šanse da se nešto krivo dogodilo u vrijeme gradnje i nadzora.

Bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš također kaže kako se obnovljenim kućama, ako su rađene prema važećim zakonima, ništa nije trebalo dogoditi u potresu i kako se mora utvrditi tko je odgovoran za to što su se ipak urušile.

Komentari