Pandemija, potres, recesija, samoizolacija – zvuči kao recept za razvijanje psihičkih smetnji.
Strah se prvo uvukao još u siječnju, sa svakim tjednom pandemije postajali smo nervozniji, a onda se dogodio potres. Dvije profesorice psihologije Anita Lauri Korajlija i Nataša Jokić-Begić su pratile kako smo se i čega bojali od trenutka kada je koronavirus došao u Hrvatsku.
”Ono što smo dobili je dramatičan porast u zabrinutosti i to u brigama hoću li se razboljeti, ako se razbolim koliko će biti ozbiljno i hoće li se razboljeti član moje obitelji. Ono gdje je dramatičan porast je promjena percepcije ovog virusa u odnosu na virus gripe”, kazala je Lauri Korajlija.
Rečenica ‘iz ovoga ćemo izaći drugačiji’ više nije samo floskula. Cijela situacija nam je promijenila prioritete pa tako sada:
- 88 posto sudionika pere ruke češće nego inače
- 70 posto koristi sredstva za dezinfekciju ruku
- 89 posto izbjegava rukovanja
- gotovo 18 posto nosi zaštitnu masku
- čak 95 posto izbjegava mjesta na kojima je puno ljudi
- 77 posto je ozbiljno shvatilo #ostanidoma
”Naši podaci govore da postoji dio sugovornika koji je u ovoj situaciji pribjegao alkoholu, opijatima i pušenju. Naš topli savjet je nemojte to raditi, kratkoročno to možda pomaže, ali dugoročno si stvarate velike probleme”, upozorava Jokić-Begić.
Podložni smo i anksioznosti i depresiji. Tjeskoba je dosegnula razmjere s kojima se teško nosimo, a još je gore ako ovaj povijesni svjetski period prolazimo sami ili nas psihičke tegobe prate od prije. Klinička bolnica za psihijatriju Vrapče stoga je organizirala krizni telefon i teleterapiju, a pročelnica Zavoda za psihoterapiju Tihana Indričko kaže: ”Osim naših pacijenata javljaju nam se osobe koje nisu imale psihičke smetnje, ali su zbog svih ovih razloga razvili nekakve psihičke smetnje, najčešće u vidu anksioznih i depresivnih simptoma, poremećaja prilagodbe”.
10 psihijatara, socijalnih pedagoga, medicinskih sestara dnevno primi stotinjak poziva. Svakom pozivu pristupa se individualno, sve se detaljno propituje jer nažalost za neke, taj poziv je razlika između života i smrti: ”Dakle, koje simptome ima, što je potaklo da sada nazove, utvrđujete postojanje nekih bolesti od prije, utvrđujete u kakvoj okolini živi jer je to izrazito bitno. Što osobu brine, čega se plaši, što je izvor anksioznosti, dakle je li to vanjska situacija, je li to čisto strah koji se razvio iz ove situacije ili možda iz nedostatka nečega drugoga”.
No umjesto da traže pomoć, veliki dio ljudi si sam propisuje terapiju. U mnogim ljekarnama skočila je prodaja preparata za smirenje i spavanje. ”Oni se kod nas inače dosta traže, a sad nešto malo više. Uz valerijanu tu su i melatonini u raznim oblicima, sad nešto više, a osobito nakon potresa”, kaže Tina Delić Fundak, farmaceutska tehničarka.
Uz ljekove na biljnoj bazi, skočila je prodaja i eteričnih ulja. Ali to nisu jedina ulja koja ljudi koriste kako bi se ovih dana smirili. Prodaja CBD ulja i preparata od konoplje vrtoglavo je narasla, kaže Mario Božović iz Garice: ”Iskreno, iznenadili smo se, premašilo je to sva naša očekivanja. Ne želimo sugerirati da je CBD lijek, ali povratne informacije koje dobivamo od kupaca je da se pokazao kao odlična stvar u borbi protiv anksioznosti, nesanice i tjeskobe”.
Koje god simptome imali, nemojte se ustručavati potražiti stručnu pomoć jer što god da ste dosad u ovim vremenima izgubili može se nadomjestiti. Osim mentalnog zdravlja – ono bi svima trebalo biti prioritet, piše RTL.
Psihijatri: Hrvate sada očekuje borba za psihološko zdravlje
