Andrija Štampar – prosvjetitelj zbog kojeg je hrvatsko zdravstvo na dobrim temeljima

Da nije bilo Andrije Štampara i njegovih učenika – danas bismo se puno teže nosili s pandemijom koronavirusa. Vizionar, prosvjetitelj i čovjek zbog kojih je, tvrde mnogi, hrvatsko javno zdravstvo na dobrim temeljima, piše RTL.hr.

Osnovao je Svjetsku zdravstvenu organizaciju, zaustavio je epidemije u Kini, osnovao 250 higijenskih ustanova u bivšoj Jugoslaviji, educirao zdravstvene radnike, narod učio higijeni.

U povoljnoj smo situaciji zbog Štampara

Tridesete su godine, moderni se Zagreb gradi, a Andrija Štampar od bogatih američkih filantropa, obitelji Rockefeller, dobiva izdašnu donaciju kojom gradi zavod.

“Ja mislim da smo mi u jako povoljnoj situaciji ovaj tren baš zahvaljujući našem velikom učitelju Andriji Štamparu”, kazala je ravnateljica Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Mirjana Kujundžić Tiljak.


Prije 90 godina na Zeleni brijeg iznad Zvijezde sele i se Higijenski zavod i Škola narodnog zdravlja. Proizvode serume i cjepiva za cijelu tadašnju državu, a glavna joj je misija edukacija medicinskih kadrova i prosvjećivanje puka.

Prvi u svijetu smo imali specijalizaciju obiteljske medicine

“Mi smo zahvaljujući Štamparu i njegovim đacima u Hrvatskoj prvi u svijetu imali specijalizaciju obiteljske medicine. Vidite da ove zemlje u kojima je veći prodor i veća incidencija koronavirus infekcije su zemlje u kojima nije dobro organizirana primarna zdravstvena zaštita”, kaže Mirjana Kujundžić Tiljak.

Štampar, sin učitelja iz Brodskih Drenovaca, đak vinkovačke gimnazije, student bečke medicine osnivao je i prije i poslije rata socijalno medicinske ustanove. “Mislim da je higijena u našoj domovini na viskom stupnju baš zahvaljujući Andriji Štamparu”, smatra Kujundžić Tiljak.

Koliko smo danas zdravi dijelom je njegova zasluga. Generacije prije nas naučio je upravo Štampar. “Zaštita drugih kad si bolestan jer moraš i druge zaštiti kad si bolestan. Ne ideš u kolektiv ako si bolestan. On je sve to na neki način usadio u našu kulturu. To je nešto što se ne može dogoditi preko noći”, rekla je Kujundžić Tiljak.

‘Osoba koja je ostavila dubok trag’

Narod je tada nepismen, higijenski standardi niski. Pa Štampar sa svojom ekipom snima filmove i prikazuje ih po mjestima, organizira predavanja i radionice.

“Ljudi su tada počeli učiti, i ne samo učiti nego i svakodnevno prakticirati neke njegove naputke o održavanju higijene”, kaže Kujundžić Tiljak.

Puk je i lecima i plakatima učio osnovama zdravih navika. Njegovi savjeti i danas su osnova. Ili kako se kaže – čistoća je pola zdravlja.

Njegov unuk tek je prije dvadesetak godina počeo shvaćati dosege rada svog djeda.

“Očito je da je riječ o jednoj osobi koja je intelektualac par excellance. Radi se o osobi koja prelazi okvire jedne države pa tako i Hrvatske i očito je da to osoba koja je ostavila dubok trag. Mislim da se to najbolje može vidjeti u situaciji u kojoj se sada nalazimo”, kaže unuk Andrije Štampara, Ivan Lukovnjak.

Ključna uloga u osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije

Po Štamparu važnije je bilo obavještavanje naroda od zakona. Za profesoricu Kujundžić Tiljak najvažnije je ovo: “Da liječnik mora izlaziti iz svojih ordinacija u narod. I sada smo u 21. stoljeću suočeni s jednom epidemijom i sada vidimo koliko Štamparovo učenje i ono što su radili i njegovi nasljednici, profesionalni nastavnici, znači za zdravlje u Hrvatskoj”, kaže Kujundžić Tiljak.

Štampar je imao ključnu ulogu u stvaranju Svjetske zdravstvene organizacije. Na prvom zasjedanju te organizacije 1948. u Ženevi Štampar je jednoglasno izabran za prvog predsjednika Skupštine. Preambula Svjetske zdravstvene organizacije koju je pisao, naziva se magna carta zdravlja.

Dječja čitanka o zdravlju

Prije nešto manje od sto godina naručio je Dječju čitanku o zdravlju. Pjesme je napisala Ivana Brlić Mažuranić.

Evo jedne: “U toj kući zbog neznanja, grudobolja strašna hara, pa od jednog bolesnika, Odmah sedam novih stvara. Ovdje bi se htjelo reda, Sunca, svijetla, zraka zdrava, i sa zdravim da bolestan, nikad ne spava”.

I sto godina kasnije, u doba korone – pjesma je aktualna.

Kao i ova: “U tebe je kašalj, može na me prijeći, po meni bi mogao primiti ga treći. Zašto da se našom krivnjom, bolest širi, braćo draga?”, objavili su na RTL.hr-u.

Komentari