Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović rekao je i to da će HDZ vrlo brzo smanjiti broj ministarstava, a u vezi krize, kaže, sretna je okolnost nešto što slijedi sljedeće godine.
Aladrović je rekao da se tema predstavnika nacionalnih manjina u vladi otvorila jučer na okruglom stolu članova HDZ-a na kojem je bio i on.
“Rekli smo da nemamo problema s time da manjinci dobiju neko od ministarstava”, kazao je.
O kojem točno ministarstvu i o pojedinostima, dodao je, tek se treba dogovorili.
“Dovoljno smo odgovorno društvo da možemo prihvatiti predstavnika nacionalnih manjina u vladi. U Saboru ih ima osam. Logično bi mi bilo da oni sami predlože neke ljude koji bi ih zastupali, ako bi ušli u vladu”, kazao je Aladrović.
‘Nema prostora za likovanje’
Na pitanje je li se umorio, odgovorio je da se čovjek umori koji god posao obavlja savjesno, pa se tako umorio i on, ali da sve ovisi o motivu da se posao nastavi savjesno obavljati.
Rekao je i to da HDZ “nema više prostora za likovanje nad rezultatima izbora, nego mora krenuti što prije nastaviti raditi”, i to zbog sve gorih problema uvjetovanih epidemijom koronavirusa.
Jedna od zadaća, čak i prvih, bit će smanjivanje broja ministarstava.
“Preliminarne projekcije su da će biti tri, četiri ili pet ministarstava manje. Bit će spajanja i funkcionalnog preraspodjeljivanja resora”, rekao je Aladrović.
Dodao je da će se pritom ići za povećanjem i funkcionalnosti i efikasnosti, pa tako i za smanjenjem broja ljudi po ministarstvima. A bi li se moglo dogoditi da se zadatak pokaže preteškim ili preosjetljivim?
“Bilo tko da je u ovom trenutku na čelu HDZ-a, ne bi to mogao izbjeći”, kazao je Aladrović.
O budućnosti svog ministarstva, kazao je da je taj resor u EU riješen ili da je povezan s ekonomskim odnosno socijalnim ministarstvima ili da je ministarstvo samostalno.
Manji broj ministarstava
“Obvezali smo se za smanjenje, smanjenje će se i dogoditi”, rekao je za N1.
Za najnovije prognoze o gospodarskom padu ove godine od 10,8 posto, rekao je da se na to nije moglo utjecati.
“Utjecajem globalnih i europskih prilika, korigirane su procjene za eurozonu, za EU, pa tako i za Hrvatsku. Ono što raduje u ovom scenariju jest da će izlaz iz krize biti tijekom sljedeće godine sa stopama rasta i do sedam posto”, odgovorio je na taj dio.
Usto, rekao je i to da se, po pitanju ekonomske budućnosti Republike Hrvatske, čeka vidjeti kakav će biti razvoj s turizmom do kraja sezone.
“Nije se dogodio val otkaza do 1. lipnja. Nije se dogodio val stečajeva”, rekao je, uvjeren da su trenutne mjere za spašavanje radnih mjesra i ekonomije dovoljne, a da će se one mijenjati, ako bi došlo do promjene stanja u Hrvatskoj ili okruženju.
