26 godina od najstrašnijeg zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata

Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Navršava se 26 godina od najstrašnijeg zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata, genocida u Srebrenici. Snage bosanskih Srba, pod zapovjedništvom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, pogubile su više od osam tisuća Bošnjaka.

Na memorijalnom groblju u Potočarima dosada su pokopani ostaci 6652 žrtve iz Srebrenice čija su tijela ekshumirana iz brojnih masovnih grobnica. Ove godine uz njih će počivati još 19 identificiranih žrtava.

“Zajednička je dužnost cijelog civiliziranog svijeta sjećati se žrtava genocida u Srebrenici i ne dopustiti pokušaje prekrajanja povijesti kojima se taj zločin nastoji umanjiti”, poručili su u subotu u zajedničkoj izjavi visoki dužnosnici Europske unije.

Uoči obilježavanja 26. obljetnice srebreničkog genocida u kojemu su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba u srpnju 1995. godine ubili više od osam tisuća Bošnjaka, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borell i povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi u zajedničkoj su izjavi naveli kako je dužnost trajno se sjećati te tragedije.



“U nedjelju će biti pokopano još 19 žrtava. Poštujemo sjećanje na njih i na sve žrtve kao i one koji se još uvijek vode kao nestali. Dijelimo tugu s njihovim obiteljima i onima koji su preživjeli i čiji su životi zauvijek izmijenjeni”, naveli su europski dužnosnici.

Istaknuli su kako Europa nije zaboravila svoju odgovornost zbog nemogućnosti da spriječi genocid u Srebrenici koji predstavlja jedan od najgorih zločina u modernoj europskoj povijesti.

“Srebrenica nas sve bolno podsjeća na potrebu da se čvrsto i odlučno zalažemo za mir, ljudsko dostojanstvo i sve vrijednosti koje čine temelj naše Unije. Služenje pravdi i izgradnja boljeg društva najbolji su načini sjećanja na one koji su sistematski i s namjerom ubijani. To je nužni korak u radu na boljoj zajedničkoj budućnosti svih Europljana”, stoji u izjavi Borella i Várhelyia koji su istaknuli kako ne može biti nekažnjivosti za ovakve zločine.

Podsjetili su da je definicija zločina u Srebrenici kao genocida jasno potvrđena a međunarodni, kao i sudovi u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama trebaju i dalje pružati pravdu za sve žrtve ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, kao i za članove njihovih obitelji jer se mir može graditi samo na pravdi.

Političke lidere na zapadnom Balkanu pozvali su da se svojim primjerom i priznavanjem onog što se dogodilo, odavanjem počasti žrtvama i istinskim promoviranjem pomirenja, suoče s korijenima mržnje koji su doveli do genocida.

Milorad Dodik: Pokapaju se prazni lijesovi

No iako većina pronalazi zajednički jezik oko Genocida u Srebrenici, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik u subotu je ponovo zanijekao kako je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima i ustvrdio da se na memorijalnom groblju ne pokapaju žrtve, nego prazni lijesovi.

Dodik je u intervjuu za entitetsku novinsku agenciju Srna rekao kako se u memorijalnom kompleksu u Potočarima zapravo ne pokapaju posmrtni ostaci nego se donose lijesovi – tabuti na kojima samo pišu imena.

“Ima podataka da su tabuti prazni, da u njima nema posmrtnih ostataka, nego se samo stavi ime”, izjavio je Dodik.

Pozivajući se na neimenovanog švedskog znanstvenika, Dodik je kazao kako je nemoguće dokazati da je u Srebrenici počinjen genocid ‘imajući u vidu da ne postoji lokalni genocid’.

Kvaifikaciju srebreničkog zločina kao genocida opisao je kao “izmišljotinu Amerikanca koji je muslimanske vjeroispovijesti, profesora, koji je u Kongresu SAD svojedobno tražio potporu za to da se stvar oko genocida revitalizira i da se na taj način uspostavi tretman navodnih lokalnih genocida, što ne postoji”.

“Ta platforma Kongresa je bila osnova za presuđivanje u Haaškom tribunalu i sada svi to nastoje održati kao takvo. To je i svojevrsno ponižavanje holokausta i genocida koji su doživjeli Židovi u Drugom svjetskom ratu, a da ne pričamo o genocidu nad Srbima”, rekao je Dodik.

Deseti je ultramaraton mira od Vukovara do Potočara

Među brojnim događajima kojima će se odati počast žrtvama i deseti je ultramaraton mira od Vukovara do Potočara.

Posljednji metri dvjesto dvadeset sedam kilometara dugog ultramaratona od Vukovara do Potočara. Emocije su jake, a sjećanja bolna.

“To je ono što nas drži, to je ono što nas motivira, sve ove žrtve i s Ovčare i iz Potočara, Srebrenice, i to nas drži svih tih pet dana i na suncu po jako velikim temperaturama”, rekao je Robert Kasumović iz Osijeka.

“Motivaciju nalazimo u želji da svim ljudima koji su izgubili svoje najmilije dajemo podršku”, dodao je Kasim Čučić iz Vukovara.

Još jedna godišnjica srebreničkog genocida i ukop posmrtnih ostataka uz jake policijske snage i mjere osiguranja. Medicinske ekipe spremne na intervenciju u svakom trenutku jer se očekuje velik broj ljudi.

Nedžiba Mustafić iz Srebrenice jedna je od tisuća srebreničkih majki koje oplakuju članove najuže obitelji.

“Da se više nikad nikom ne ovo ne ponovi, da budemo, da pružimo ruku jedni drugima i to odavde iz Srebrenice”, istaknula je Nedžiba Mustafić iz Srebrenice.

Kao opomena svjedočit će i danas otvoreni Muzej genocida u Potočarima.

“Najmlađa od 19 identificiranih žrtava, koje će ove godine napokon naći svoj mir ovdje u Potočarima, imala je samo 16 godina, kazao je Ilko Barbarić”, dopisnik HRT-a iz Sarajeva.

Preživjeli Srebreničani tragaju za više od 1500 posmrtnih ostataka svojih najmilijih koji se nalaze u masovnim grobnicama diljem Podrinja, prenosi HRT.

 

Komentari