U 2019. samo država i lokalne zajednice političkom će trustu dat približno 110 milijuna kuna, ili gotovo jednako koliko je izdvojeno 2018. za obnovu i izgradnju 253 vrtića diljem Hrvatske, a stranke će sveukupno uprihodovati i nešto malo više od 150.000.000 kuna. HDZ 50.493.718 kn, SDP 28.591.608 kn, HNS 9.483.897 kn, HSS 6.857.319 kn, MOST 6.592.317 kn, IDS 5.217.126 kn, Stranka 365 5.117.868 kn, Živi zid 1.836.601 kn… Upravo su potonji u predizbornoj kampanji najavaili ukidanje financiranja stanaka, no usprkos tome sve su postojeće zadržale i pribrojile tu odnedavno i izdašni novac koji su zaradili osvojivši jedan mandat u EU parlamentu.
Hrvatske su političke stranke u 2017. prihodovale 133,8 milijuna kuna, a prema procjenama ove će godine na njihove račune sjesti približno 150 milijuna kuna. Tijek te gromne sume novca pomno evidentira Državna revizija. Vjerovali ili ne, ali od 28 država Europske unije, od Hrvatske samo Grčka u postotku troši više na osnovne javne funkcije. Lijepa naša za tu namjenu izdvaja nevjerojatnih 16,9 % ukupnih proračunskih troškova države! Ovdje je riječ o troškovima države ne o BDP-u. Spomena radi, za kulturu izdvajamo 0,7 %, za sport samo 0,1 %, za sudove 0,4 % BDP-a. Stranke se podjednako financiraju iz državnog i lokalnih proračuna, a 31,2 posto sredstava političke partije namiču kroz članarine, donacije i druge prihode.
Donacije samo onima bez prihoda iz javnog sektora
U ovoj će godini državni proračun biti izdašniji i parlamentarnim će strankama isplatiti 56,4 milijuna kuna. Novac koji pak potroše na promidžbenu kampanju za vrijeme izbora bit će im refinanciran iz javnog novca za one mandate koje osvoje. I tako se hrvatsko političko tržište vrti ukrug. Tko jednom zauzme pozicije na njemu, zahvaljujući tome što ima pravo na javni novac, teško će te pozicije izgubiti. Baš kao što su se osvajale police u Agrokoru. Prodavat će se, jednostavno zato što ima čime platiti vidljivo mjesto na polici. Tko baš nigdje nema ni jedan mandat, odnosno nije se probio do police Konzuma nastup na tržištu najblaže je rečeno financijski – kompleksan.
Donacije za financiranje političkog rada i nastupa na izborima trebaju zapravo samo onima koji nemaju prihod iz javnih izvora. Međutim, bez računovodstvenog servisa, ili knjigovođe malo tko može udovoljiti obvezama financijskog izvještavanja. Svaki donator političkoj organizaciji, bilo stranci bilo pojedincu koji se kandidira svojoj donaciji mora priložiti OIB i dobiti potvrdu o uplaćenoj donaciji. Donator ne smije biti nikome ništa dužan, a ako ima kakve neplaćene obveze Državno izborno povjerenstvo može narediti da se donacije uplate u proračun. Sitne donacije građana potpuno su neisplative, jer dokumentacija koja bi trebala popratiti svaku donaciju ispadne skuplja od onoga što su obični ljudi iz džepa voljni donirati. Za svaku donaciju veću od 5000 kuna potrebno je platiti i sve troškove sklapanja ugovora o donaciji, piše Fokus.
