Znanstvenici tvrde: Sve što znamo o biologiji sugerira da život na Marsu postoji

Sve što znamo o biologiji sugerira da ako postoji nekakav bakterijski život na Marsovim polovima, on je ili u mirujućoj fazi ili se metabolizira nevjerojatno sporo, kaže britanska znanstvenica Jacqueline Campbell.

Mars i Antarktik nisu mjesta koja bi onako, na prvu, bilo tko išao uspoređivati, no na nedavnoj konferenciji znanstvenika koji istražuju Crveni planet i koji je održan u Argentini, isti su znanstvenici podsjetili da je čovječanstvo svojevremeno bilo toliko daleko od spoznaja o Antarktiku, koliko je i danas o Marsu.

Znanstvenici koji su nazočili i sudjelovali na 7. Međunarodnoj konferenciji o znanosti i istraživanju polova na Marsu – ICMPSE, bili su u Argentini kako bi upili što više znanja o geomorfologiji južnih Anda i njihovih aktivnih ledenjaka, prastarih morena (cjelina materijala koji prenosi ledenjak) te jezera i rijeka koje su nastale tisućugodišnjom ledenjačkom aktivnošću.

No između tih terenskih putovanja žustro su raspravljali i o proučavanju polova na Marsu.



Terenski rad koji vam daje uvid u procese na Zemlji i dalje vam može pomoći razumjeti procese i na drugim planetima, čak i ako su njihovi detalji različiti, ističe američki geolog Timothy Titus.

Njegov istraživački rad vezan za Mars uvelike uključuje istraživanje naslaga ugljikova dioksida u obliku leda, što nije prirodna pojava na Zemlji.

Atmosferu Marsa čini 95 posto ugljikova dioksida (CO2), a tijekom zimskog perioda na Crvenom planetu toliko zahladi da se 25 posto atmosfere planeta smrzne i pretvori u naslage snijega i leda od CO2.

Na Zemlji ne postoji ništa slično tome. Ekvivalent bi bio da na Antarktiku postane toliko hladno da počne kišiti tekući dušik (inače plin u Zemljinoj atmosferi), dodaje Titus.

Ipak, izvođenje teško stečenog znanja o procesima na Zemlji i njihovo korištenje u razumijevanju procesa na Marsu nije niti trivijalna stvar niti je to lagano.

Znanstvenici kažu da kad bi znali koliko je led na Marsu star, to bi im uvelike pomoglo u razumijevanju što se dogodilo s klimom tamo.

“Smatramo da je Južni pol tamo već jako dugo vremena, a da se Sjeverni pol stvorio u posljednjih 5 milijuna godina”, kaže Wendy Calvin, geofizičarka sa Sveučilišta Nevada.

Trećina atomosfere na Marsu kondenzira se na jednom polu tijekom zime, a nakon toga isparava, isti proces ponavlja se i na drugom polu, kaže Calvin i dodaje da cijelu atmosfersku dinamiku na Marsu pokreće upravo taj proces kondenzacije.

Jedna od stvari koje su promijenile način proučavanja Marsa jest i NASA-ina sonda MRO u orbiti oko tog planeta.

“Imamo kameru najveće rezolucije izvan Zemlje i ona je usredotočena na Mars. Otkrili smo i vizualne naslage na rubovima sjeverne polarne kape”, kaže planetarna znanstvenica Leslie Tamppari, iz NASA-ina laboratorija Jet Propulsion – JPL.

Idući korak bio bi proučavanje tih naslaga s površine, a u NASA-i i ESA-i te drugim svemirskim agencijama smišljaju i najbolji način kako to učiniti.

“Jedna od ideja jest poslati rover tamo i umjesto bušenja da se jednostavno proveze preko tih naslaga. Te naslage mogu biti i 500 metara debele, odnosno s razlikom starosti i do milijun godina od dna do vrha”, kaže Jeff Plout, isto iz JPL-a.

Rover koji bi provodio ta istraživanja, smatra Plout, ne bi stajao više od milijarde dolara.

Isto tako, proučavanje polova na Marsu jednako je astrobiologija koliko i geologija u smislu promatranja.

“Sve što znamo o biologiji sugerira da ako postoji nekakav bakterijski život na Marsovim polovima, on je ili u mirujućoj fazi ili se metabolizira nevjerojatno sporo”, kaže britanska znanstvenica Jacqueline Campbell.

“S obzirom na to da Mars mijenja nagib svoje osi tijekom tisućljeća, takav oblik života mogao bi postati aktivan jednom kad se polovi zagriju”, dodaje Campbell.

Jednom u dalekoj budućnosti ljudi će morati naučiti operirati na polovima Marsa, i zbog znanstvenih istraživanja, kao i zbog moguće kolonizacije Crvenog planeta.

I kad se vratimo na usporedbu s početka teksta između Antarktika i Marsa, iako je Zemljin najjužniji kontinent suh i pust gotovo poput Marsa na svoj način, razlika u hladnoći između njih je ogromna i tijekom zime u prosjeku iznosi čak 125 Celzijevih stupnjeva manje u korist Crvenog plantea. Dakle, na Marsu i pogotovo njegovim polovima pogibeljno je hladno – a to je ujedno i najmanji problem, piše Forbes.

Komentari