Idealno bi bilo uvijek imati dostupnu svježu, organski uzgojenu hranu, no to često nije moguće. Tada posežemo i za konzerviranim namirnicama, a neke mogu biti i zdrave kao i svježe.
Prošlo je gotovo godinu dana otkako su se ljudi počeli opskrbljivati toaletnim papirom, sredstvom za dezinfekciju ruku i konzerviranom robom kako bi se pripremili za nepoznato u karanteni. Iako se taj način razmišljanja o oskudici smirivao, nepropadljiva hrana bila je, i uvijek će biti, u smočnicama.
Konzerviranje može poboljšati sigurnost hrane, osobito one sklone razvoju patogena. U procesu konzerviranja dobro je to što hrana ide u proces tijekom kojega se sterilizira. Rezultat jest veći gubitak nutrijenata, no jednom kad se voće ili povrće nađu u konzervi, ondje mogu ostati godinama i možete biti sigurni da je hrana sigurna jer je prošla proces koji ubija sve mikroorganizme.
Registrirana nutricionistica Jess Cording otkrila je koja je prema mišljenju struke najzdravija konzervirana hrana.
“Bez sumnje, to su srdele. Prvi put sam ih otkrila slučajnom žudnjom kad sam bila pod velikim stresom i odjednom sam ih željela stalno jesti, a još mi je draže što one doista imaju blagodati za naš organizam”, ističe. Dodaje kako u skupinu ‘zdrave’ konzervirane hrane spadaju i druge ribe.
Konzervirana riba ne samo da je pristupačan izvor proteina, već je i održiva i ne zahtijeva vrijeme pripreme ili kuhanja. Dodavanje konzervirane ribe vašoj prehrani pruža i brojne zdravstvene prednosti.
“Konzervirane srdele imaju tendenciju da imaju manje žive u odnosu na mnoge druge vrste riba i smatraju se jednim od najboljih izbora u pogledu morske hrane, osobito ako nemate stalno dostupnu svježu, provjerenu ribu”, ističe Cording za mbg.
Iako srdele pakirane u ulju dolaze u više okusa, svaka je i dalje dobar izvor hranjivih sastojaka. U svakom slučaju s njima dobivate dobru količinu proteina, vitamina D i protuupalnih omega-3 masnih kiselina, a maslinovo ulje daje mono nezasićene masti zdrave za srce, objašnjava ona.
Mozak je sastavljen od oko 60 posto esencijalnih masnih kiselina, a glavni izvor omega-3 u sardinama naziva se dokozaheksaenska kiselina (DHA), koja može pomoći u obnavljanju moždanih stanica i potpomoći kognitivno funkcioniranje. DHA se ne nalazi u biljnim izvorima hrane, pa je ugradnja srdela u obroke jednostavan način za poboljšanje zdravlja mozga.
Kako jesti srdele
Zdravstvene smjernice preporučuju da se jedu dvije do tri porcije ribe s niskim udjelom žive, poput sardina, tjedno. Ukusne su u jelima od tjestenine, sa sirom i krekerima ili kao međuobrok izravno iz konzerve.
“Srdele volim izgnječiti vilicom i baciti u salatu”, kaže Cording.
Bez obzira držite li se određene prehrane ili jednostavno tražite pristupačnije, održivije i stabilnije izvore proteina, dodavanje sardina u konzervi na popis namirnica izvrsno je polazište.
