Zbog rudarenja u Australiji uništeno jedno od najvrjednijih arheoloških nalazišta – spilje Juukan Gorge

twitter

Spilje u stijenama Juukan Gorge u Zapadnoj Australiji bili su lokaliteti od ogromnog kulturnog i povijesnog značaja za lokalno domorodačko stanovništvo.

Nažalost Australija ali i svijet su ostali zakinuti za nevjerojatno povijesno naslijeđe. Naime, spilje su uništene proteklog vikenda eksplozivom. Izjavio je to 26. svibnja glasnogovornik rudarske kompanije Rio Tinto koja je odgovorna za rušenje spilja koje su otkrivene 60 kilometara sjeverozapadno od planine Tom Price, na zapadnoj visoravni Hamerslya.

Arheološkim istraživanjima otkriveno je kako su u spiljama živjeli preci Aboridžina prije više od 46 tisuća godina, što ih čini jednima od najstarijih naseljenih spilja na visoravni. Arheološkim istraživanjima otkrivena je prava riznica artifakata, od alata do obrednih predmeta sterih nevjerojatnih 28 tisuća godina, no najznačajniji pronalazak su svežnjevi pletene ljudske kose stare četiri tisuće godina.

Upravo pronalazak ljudske kose je dokazao kako su ljudi koji su u spiljama živjelu direktni preci današnjih Aboridžina točnije plemena  Puutu Kunti Kurrama i Pinikura koji nastanjuju to područje i danas. Uništenje tih spilja nezamisliv je udarac na kulturu i identitet tih plemena.

“To je grozno. Nevjerojatno je emotivno teško pripadnicima Puutu Kunti Kurrama i Pinikura plemena koji imaju direktnu vezu s tim mjestom. To je mjesto gdje su naši preci živjeli”, Rekao je Burchell Hayes, direktor Aboriginal Corporationa i član Zemaljskog odbora Kurrama, za radio Ngaarda.

“Zaista je jako teško to progutati – vijest da tih spilja više nema” dodao je Hayes.

Odobrenje za rušenje izdao je ministar za aboridžinska pitanja 2013. godine u skladu s Aboridžinskim zakonom o nasljeđivanju iz 1972. godine. Zakon star 48 godina našao se na udaru kritike zbog zastarjelosti i neosjetljivosti na Aboridžinsku kuturnu baštinu.

Rito Tinto, internacionalna rudarska tvrtka odgovorna za uništenje spilja, branila je svoj čin tvrdnjom kako su sve aktivnosti tvrtke provedene uz već spomenutu suglasnost ministra, te kako su u potpunosti surađivali s lokalnim stanovništvom kako bi zaštitili njihovu kuturnu baštinu.

Aboridžinski zakon o nasljeđivanju iz 1972. trenutno se razmatra u pokušaju da se spriječe ovakve situacije u budućnosti, piše iflscience.com.

Komentari