Zbog pandemije ponovo se rađa ‘kultura balkona’ u svijetu

Zbog prisilne izolacija i pandemije koronavirusa nastaju, čini se, neki novi načini povezivanja, a stalno svjedočimo i primjerima ‘kulture balkona’ koja ljude ponovno okuplja.

Kantautor iz Torina Federico Sirianni nedavno je s glazbenicom Federicom Magliano ,koja ga je pratila na keltskoj harfi, svojim sugrađanima ‘poklonio’ koncert s balkona svoje zgrade. Sirianni je naime poput milijuna Talijana u svom stanu zatvoren otkad je zemlja 9. ožujka zemlja proglasila opću karantenu zbog koronavirusa. I poput milijuna drugih iz urbanih sredina u kojima vladaju slične mjere, Sirianniju je balkon poslužio kao veza s vanjskim svijetom.

Od početka karantene u Italiji svjedočili smo kako Talijani izlaze na svoje balkone i na razne se načine udružuju u borbi protiv virusa koji ih je razdijelio – pjevajući himnu, lansirajući vatromet, izvodeći opere i pljeskajući medicinskim radnicima – a slično se počelo raditi u svim krajevima svijeta. I dok je više od pola svjetskog stanovništva u izolaciji, balkoni dobivaju posebnu važnost jer ljudima omogućavaju da se opet povežu. Iako se čini kako su u ovo novije vrijeme bakloni dobili neki novi kulturni značaj, balkoni ga zapravo oduvijek imaju.



Baš je na jedan balkon u Veroni Shakespeare smjestio jedan od najpoznatijih romantičnih prizora zapadne književnosti. S balkona u Cape Townu je tek oslobođeni Nelson Mandela Južnoafrikancima obećao novo i bolje vrijeme za zemlju, a Papa se u Vatikanu s balkona obraća milijunima vjernika.

View this post on Instagram

Louis-Joseph-Raphaël Collin. Morning. Oil on canvas painted in 1884. Overall 59 1/4 × 44 7/8 inches (150.5 × 114 cm). Louis-Joseph-Raphaël Collin (17 June 1850 – 21 October 1916) was a French painter born and raised in Paris, where he became a prominent academic painter and a teacher. He is principally known for the links he created between French and Japanese art, in both painting and ceramics. This painting is part of the collection and on display now at the Philadelphia Museum of Art in Philadelphia, Pennsylvania. #louisjosephraphaëlcollin #frenchart #europeanart #19thcenturyart #oilpainting #oiloncanvas #figurepainting #philadelphiamuseumofart #philadelphia #pennsylvania

A post shared by Michael Weng (@artgallery_of_mweng01) on

U knjizi Sunlight and Shade in the First Cities arheologinja Mary Shepperson piše da balkoni datiraju iz 3000. godine prije nove ere, kad su drevni Mezopotamci na području današnjeg Irana gradili viseće parapete da zaštite ulice od jarkog sunca.

U starom je Rimu jedan od najranijih balkona, maenianum, bio platforma s koje su carevi i senatori na otvorenom nadgledali gladijatorske borbe u Koloseumu, ali i mjesta na kojima su oni javnosti bili vidljivi.

Na početku Drugog svjetskog rata Adolf Hitler najavio je s balkona carske palače u Beču pripajanje Austrije, a sedam godina kasnije Winston Churchill pridružio se britanskoj kraljevskoj obitelji na balkonu Buckinghamske palače kako bi proslavio kraj rata.

U 19. stoljeću Europa je prošla kroz razdoblje intenzivne urbanizacije i balkoni su nakon toga postali simbol modernog metropolitanskog načina života nadahnjujući mnoge pisce, pjesnike i umjetnike. Francuski slikar Eduard Manet zapanjio je svojim djelom ‘Balkon’ iz 1869. godine, a njegov portret elite koja je s balkona promatrala život ulice izazvao je jednog kritičara da mu poruči da ‘Zatvori kapke’.

“Do pojave TV-a, gledanje ljudi s balkona bilo je prava cjelovečernja zabava ali je tehnologija poput telefona, televizije i klima uređaja ljude polako natjerala da uđu u kuće,” rekla je znanstvenica i predavačica sa Sveučilišta Colorado Boulder, Carolin Aronis.

“U posljednjih 50 godina, balkoni širom svijeta izgubili su dio uloge koju su nekada igrali u gradskom životu” kaže Aronis.

Danas pak, zbog prisilne izolacija i pandemije koronavirusa, nastaju čini se neki novi načini povezivanja, a stalno svjedočimo i primjerima ‘kulture balkona’ koja ljude opet okuplja. A kako, odlično je opisala Antonia De Zarlo, 28-godišnja studentica medicine u Firenci koja kaže:

“Tri godine živim u istom stanu i nikada stvarno nisam komunicirala sa svojim susjedima do uvođenja karantene, kad smo popodneva počeli provoditi ispijajući kavu i razgovarajući preko balkona,” ispričala je.

Kad je 23. ožujka diplomirala, susjedi su je iznenadili zabavom i s poklonom koji su joj na njen balkon ‘dobacili’ uz pomoću štapa od metle. Njihovo je prijateljstvo postalo viralno. Na svom je Facebooku djevojka napisala:

“Danas tehnologija više ne tjera ljude s balkona već uz pomoć tehnologije balkone otkrivamo kao nove centre zbivanja.”

I doista, zahvaljujući društvenim medijima, izvođači s balkona sada mogu računati i na fizičke i na online gledatelje. Kad je Siranni 16. ožujka odsvirao svoj balkonski koncert, 3000 ljudi iz cijelog svijeta ga je pratilo.

“Imali smo virtualne susjede koji su nam slali poruke na društvenim mrežama i fizičke susjede koji su nam pljeskali s balkona” rekao je Siranni.

“Balkoni pružaju nešto što digitalne tehnologije ne mogu: osjećaj zajedništva i autentičan osjećaj da smo tu jedni za druge. Karantena će biti gotova i sve će biti u redu, ali ne smijemo zaboraviti na ovaj osjećaj zajedništva,” zaključila je studentica iz Firence De Zarlo, prenosi 24 sata.

Komentari