Zbog lovostaja na tune sve je više velikih bijelih psina na Jadranu koje zalaze i do priobalja

Pixabay

Zbog lovostaja na tune koji traje 11 mjeseci u Jadranskome moru sve je više velikih bijelih psina koje se hrane tunom i koje u potrazi za tunom, odnosno hranom, sve češće zalaze i do priobalja, kaže od prof. dr. sc. Alen Soldo sa Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu i supredsjedatelj grupe znanstvenika specijalista za morske pse pri Međunarodnom savezu za očuvanje prirode (IUCN).

Soldo podsjeća da je 70-ih godina prošlog stoljeća u bivšoj državi došlo do masovnog izlova tune zbog čega je i velika bijela psina “izgubila interes” za boravkom u vodama Jadrana i punih 30 godina nije zabilježen slučaj susreta s velikom bijelom psinom sve do početka 21. stoljeća kada je 2005. godine jugozapadno od Palagruže uočena ženka velike bijele psine.

Soldo pri tom ističe da kruzeri nisu nikakvi “krivci” za dolazak velike bijele psine u hrvatske vode i takav, pogrešan zaključak naziva urbanom legendom.

No, urbanom legendom ne smatra izgradnju Sueskog kanala i njegov utjecaj na floru i faunu Mediterana.



“Sueski kanal je jedan od glavnih problema, njegovom izgradnjom dolazi do dotoka tzv. lesepsijskih migrantskih vrsta (nazvanih po Ferdinandu de Lessepsu, glavnom graditelju Sueskog kanala, op.a.) u istočno Sredozemlje iz Crvenog mora i Indijskog oceana. Smatra se da svakih sedam dana kroz Sueski kanal u Mediteran uđe jedna nova vrsta organizma iz Indijskog oceana. Pretpostavlja se da su kroz Suez došle i druge vrste morskih pasa, no problem je što se oni uglavnom zadržavaju u južnom Sredozemlju gdje nema dovoljno stručnjaka koji bi bi vodili evidenciju o tim vrstama”, pojašnjava Soldo.

Psinama su glave došle i klimatske promjene koje zagrijavaju Jadran i čine ga nepogodnim za vrste morskih pasa koje žive u njemu jer im više odgovaraju srednje topla mora. Soldo napominje da u zadnjih 20-ak godina u Jadranu zbog toga nije zabilježena ni jedna nova vrsta morskog psa.

Pa iako je dojam da je u Jadranu sve više morskih pasa, dr. Soldo navodi upravo suprotno: sve ih je manje zbog izlova, zagađenosti i izgradnje obale i sve su ugroženiji, a pogrešan dojam stječe se zbog činjenice što danas gotovo svatko ima mobitel s kamerom pa su ljudi više u mogućnosti snimiti eventualni susret s psinom, a takve snimke i mediji često objavljuju i tako doprinose pogrešnom dojmu o “invaziji” morskih pasa u Jadran.

U Jadranu inače obitava 28 vrsta morskih pasa, najčešći su modrulj, kostelj, lisica, mačka mrkulja, mačka bljedica i mekuš, a lani je nakon što je gotovo bio izlovljen uočen i snimljen morski pas kučak, piše Dnevno.hr.

Komentari