Pandemija koronavirusa utječe i na mentalno zdravlje ljudi, a jedna od posljedica je anksioznost. Znanstvenici su zabrinuti da bi neki ljudi mogli stvoriti kompulzivne higijenske navike koje bi ih mogle spriječiti u ponovnoj integraciji u vanjski svijet, unatoč padu hospitalizacija i smrtnih slučajeva uzrokovanih koronom.
Koncept ‘sindroma covid anksioznosti’ prvi su teoretizirali Ana Nikčević sa Sveučilišta Kingston i Marcantonio Spada sa Sveučilišta South Bank u Londonu, kada su primijetili da ljudi razvijaju određeni niz osobina kao odgovor na pandemiju. Te osobine uključuju prisilnu provjeru prisutnosti simptoma zaraze, izbjegavanje javnih mjesta i opsesivno čišćenje, piše The Guardian.
No, sada smatraju da se pojave poput izbjegavanja bilo kakvih prijetnji, strah od korištenja javnog prijevoza ili višesatno čišćenje doma, neće lako smiriti čak niti kada covid bude pod kontrolom, prenosi RTL.
“Strah je normalan. Vi i ja trebali bismo se bojati virusa, jer je opasan. Međutim, razlika u pogledu razvijanja psihopatološkog odgovora je u tome ponašate li se na pretjeran sigurne načine koji vas zaključavaju u strah. Očekujem da ćemo imati dijelove stanovništva koji izbjegavaju ponovno društveno angažiranje i neprestano se brinu zbog virusa u mjesecima koji dolaze, bez obzira jesu li cijepljeni ili ne”, smatra Marcantonio Spada, prenosi N1.
