Arktik će se već ove godine vjerojatno zagrijati dvostruko više u odnosu na globalni prosjek Prosječna globalna temperatura vjerojatno će premašiti zadani cilj od ograničenja porasta do 1,5 Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje u barem jednoj od idućih pet godina, prema studiji Svjetske meteorološke organizacije – WMO.
Prema studiji predstavljenoj u četvrtak u Ženevi, izgledi su 20 posto da će taj prosjek biti zabilježen najmanje u jednoj od idućih pet godina u razdoblju od 2020. do 2024.
Izgledi su oko 70 posto da će se u jednom ili više mjeseci tijekom idućih pet godina zabilježiti najmanje 1,5 Celzija viša prosječna temperatura u odnosu na predindustrijsko razdoblje, koje obuhvaća vrijeme od 1850. do 1900., prema WMO-u.
Posebno opasno za Arktik
“Ova studija, uz visoko znanstveno umijeće, ukazuje na ogromne izazove za ispunjenje cilja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama o ograničavanju rasta globalne temperature na manje od dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje te za napore koji se ulažu kako bi se ograničilo povećanje temperature do 1,5 stupnja”, kazao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
Stručnjaci su posebno pogubne prognoze dali za područje Arktika koje će se ove godine vjerojatno zagrijati dvostruko više u odnosu na globalni prosjek.
Već smo imali najtoplije razdoblje
U dodatku na to prosječna temperatura u svijetu vjerojatno će premašiti predindustrijske razine za jedan stupanj u svakoj od idućih pet godina.
Razdoblje od 2015. i 2019. već je najtoplije zabilježeno od početka mjerenja. Studija je rezultat izračuna britanske meteorološke službe i uzeti su u obzir i “prirodne varijacije kao i ljudski utjecaj na klimu, a sve kako bi predvidjeli temperaturu, pljuskove, vjetrove i ostale varijable za sljedećih pet godina”, navodi WMO.
No, nisu u obzir uzeta moguća smanjenja emisije stakleničkih plinova koja su rezultat usporavanja svjetske ekonomije zbog pandemija koronavirusa.
Pandemija ne smije biti izgovor
“Zbog dugog zadržavanja ugljičnog dioksida u atmosferi učinak smanjivanja ovogodišnje emisije neće dovesti do smanjivanja koncentracije atmosferskog ugljičnog dioksida koji potiče rast globalne temeprature”, kaže Taalas.
Dodao je da se pandemiju ne bi trebalo koristiti kao izgovor za zaustavljanje borbe protiv klimatskih promjena koordiniranim i održivim mjerama.
U razdoblju od 2020. do 2024. istočni dijelovi Južne Amerike vjerojatno će biti sušniji, više će vlage biti na višim nadmorskim razinama i na području Sahela, sjeverni dio sjevernoatlantskog područja mogao bi imati više snažnih zapadnih vjetrova što bi moglo rezultirati s više oluja na zapadu Europe, dodaje CNN, a prenosi RTL.
