Odabir cvijeća za balkon često može biti nezgodan s obzirom na položaj sunca prema vašem balkonu. Stoga pogledajte sedam ljepotica koje obožavaju sunce te pet koje savršeno uspjevaju i bez sunca.
Ako na vašem balkonu prevladava sunce, ukrasite ga s ovih sedam ljepotica, prenosi Zadovoljna.
1. Petunija
Jedna od najpoznatijih vrsta cvijeća s obilnim cvjetovima za uređenje balkona. Ova prepoznatljiva cvjetna krasotica dolazi u mnogo oblika i boja cvijeta – bijeloj, žutoj, ružičastoj, ljubičastoj, plavoj i crvenoj, a može biti i dvobojna. Ako želite da vaše petunije budu bogate cvjetovima, jednom tjedno prihranjujte ih tekućim gnojivom za petunije bogatim željezom. Cvjetaju od ranog ljeta do početka jeseni te im redovno treba kidati cvjetove koji su se osušili jer im to povećava cvjetanje.
2. Pelargonija
Pelargonija dolazi u bijeloj, žutoj, ružičastoj, crvenoj, ljubičastoj i narančastoj nijansi. Poznata je po svojoj otpornosti i nezahtjevnosti. Kako bi lijepo rasla, obvezno je uklanjanje ocvalih cvjetova i požutjelih listova kako se ne bi razvile bolesti. Za rast joj treba sunčano stanište, ali zaštićeno od izravnog podnevnog sunca te propustan supstrat bogat hranjivima. Dvije su osnovne grupe, puzavice i grmolike pelargonije. Puzavice imaju glatko lišće i, kao što im ime kaže, rastu u obliku puzavice. Grmolike imaju baršunasto lišće i rastu u obliku grma do visine 90 centimetara.
3. Pustinjska ruža
Ima debelu stabljiku, izdanke i mesnate listove, pa je stoga i dobila ime Obesum, što u prijevodu znači ‘debeli, ogroman’. Cvjeta u prepoznatljivoj žarkoružičastoj boji koja je u sredini cvijeta svjetlija. Biljku nije potrebno gnojiti niti joj davati prihranu, a ako se odlučite za to, neka to bude rijetko, i to samo tijekom ljetnih mjeseci. Za cvjetanje zahtijeva veliku količinu prirodne svjetlosti, no tijekom ljetnih mjeseci mlade biljke (starosti do jedne godine) potrebno je skloniti s direktnog sunčeva svjetla kako ne bi došlo do oštećivanja biljke i pojave ožegotina na listu i stablu. Kao sukulentna biljna vrsta, ne zahtijeva puno vode. Zalijeva se samo kada je zemlja potpuno suha i potrebno ju je prilagoditi godišnjem dobu.
4. Ivančica (margareta)
Višegodišnja je biljka, grmolika oblika s malim cvjetovima, ne većim od pet centimetara, bijelih latica koje omeđuju žuto središte, a rastu na vitkoj dugoj peteljci. Listovi su tamnozeleni na obje strane i nazubljeni, a gornji listovi su kraći i rastu uz peteljku cvijeta. Margarete cvatu od lipnja do rujna, a razmnožavaju se sjemenom u proljeće ili dijeljenjem ujesen i u proljeće. Odgovara joj sunčano ili polusjenovito mjesto, obična vrtna i redovito vlažna, ali drenirana zemlja.
5. Verbena (sporiš)
Uglavnom je nalazimo u crvenoj, ružičastoj te u plavoj, ljubičastoj, žutoj i bijeloj boji sa zelenim tvrđim nareckanim listićima, koje mogu na dodir ruke ostaviti lagano peckanje. Postoji grmolika te puzava verbena. Naraste do 30 centimetara visine i sadi se na razmaku od 20 do 25 centimetara. Budući da je riječ o jednogodišnjoj biljci, svake je godine morate ponovo zasijati ili kupiti presadnice. Verbena je savršeno cvijeće za balkon, ali može se uzgajati i u vrtu, a u ni u jednoj od te dvije varijante njega te lijepe biljke nije prezahtjevna. Voli sunčana i topla mjesta, rahlo tlo i umjereno zalijevanje. Za obilnu cvatnju treba je redovito orezivati.
7. Bakopa
Cvjetovi dražesne bakope mogu biti jednobojni ili višebojni, a najčešće su bijeli, ljubičasti, žuti i ružičasti. Iznimno je lijepa i u kombinaciji s drugim cvijećem kao što su verbena, surfinija, grmolika pelargonija, gomoljasta puzava begonija i slične vrste. Cvjeta od lipnja do listopada, a najbolje raste na suncu ili u polusjeni uz redovito zalijevanje s vodom koja je odstajala (nikako ne hladnom). Osobito joj pogoduje jutarnje sunce i popodnevna sjena jer tada cijelo ljeto neumorno cvate. Bakopi odgovara dobro drenirana, plodna i kontinuirano vlažna zemlja, dok je na sušu i mraz osjetljiva. Tijekom cvjetajućeg razdoblja treba je prihranjivati svakih 14 dana tekućim gnojivom za cvjetnice.
Ako na vašem balkonu pak prevladava sjena, izaberite sljedeće biljke.
1. Fuksija
Uz pelargoniju i petuniju, fuksija je najčešća biljka na balkonima. Svakih 14 dana treba je dohranjivati zalijevanjem otopinom gnojiva. Cvjetići fuksije vrlo su nježni i osjetljivi, pa zato biljku u cvatu nije dobro okretati i pomicati. Fuksija se uzgaja kao lončanica, a ljeti se iznosi u vrt, na balkon ili terasu, gdje zaštićena od jakoga popodnevnog sunca cvate cijelo ljeto. Za dobar rast i cvatnju traži dosta vode i redovito prihranjivanje.
2. Vodenika
Ima bogato razgranatu mesnatu stabljiku i dugoljaste listove iz čijih pazušaca izbijaju gusto poredani cvjetovi. Postoji mnogo hibrida, a svi imaju sukulentne stabljike i plosnate cvjetove s po pet latica koji mogu biti u velikom rasponu boja: bijela, roza, narančasta, razne nijanse crvene, ljubičaste te prošarane. Tijekom intenzivnog rasta (od svibnja do rujna) svakih petnaest dana prihranite je tekućim gnojivom za cvjetnice.
3. Lobelija
Lobelija je malena jednogodišnja cvatuća biljka grmolika ili visećeg rasta, sitnih cvjetova i listova. Jednostavni ili ispunjeni cvjetići dolaze u nijansama od indigoplave, purpurnoplave, ljubičaste do bijele, često s bijelim ili žutim “okom” u sredini cvijeta. Lobelija će dobro rasti na sunčanom položaju samo uz obilno zalijevanje, inače bolje uspijeva u polusjeni. Tijekom rasta potrebno je redovito zalijevanje i prihranjivanje.
4. Bršljan
Cvjetovi su bljedozelene boje. Plod su tamnoplave bobice promjera šest do osam centimetara. Bršljan može doživjeti i do nekoliko stotina godina. U prošlim je vremenima bio simbolom plodnosti i besmrtnosti. Razlog tome vjerojatno je činjenica što je iznimno otporan i ostaje zelen tijekom cijele godine.
5. Begonija
Cvjetovi su puni ili jednostavni u bijeloj, ružičastoj i crvenoj boji. Razlikujemo lisnate begonije, koje se uzgajaju zbog lijepog dekorativnog lišća, i cvjetne begonije. Sve begonije imaju osjetljive, vodenaste listove metalnog sjaja. Begonije traže obilno zalijevanje, pri čemu treba izbjegavati prskanje lišća, a ni vlažan im zrak ne prija. Kako bi biljka opravdala svoj latinski naziv semperflorens, što znači ‘stalnocvatući’, potrebno ju je redovito prihranjivati. Između dva zalijevanja preporučuje se pustiti supstrat da se lagano posuši.
