Stvari koje bi trebali znati prije idućeg odlaska u šumu

pixabay

Pomalo neobično za svibanj, još uvijek je prilično svježe, a i u proteklom mjesecu temperatura je često bila ispod višegodišnjeg prosjeka.

Uz nestabilno, promjenjivo i kišovito proljeće, nije ni čudno što mnogi sad već nestrpljivo čekaju sunčanije dane, ljeto i godišnji odmor. Kiša nam je možda odgodila neke izlete i pomutila pokoji vikend-plan, no u međuvremenu su zato zazelenjele šume pa su nam okoliš, nakon zimskog sna, opet preplavile lijepe scene. Pravo je vrijeme za odmor u prirodi, a nakon slijedećih redaka, vjerujem da na naše šume više nikad nećete gledati jednako.

Činjenica da ste na ovim stranicama, na neki način već znači da ste vezani s prirodom te da brinete za okoliš. Upravo ta povezanost izuzetno je važna jer je u ljudskoj prirodi da više brinemo za one do kojih nam je više stalo. Tako je i briga za okoliš direktno proporcionalna snagom veze između nas i okoline.

Međutim, ono što možda niste znali jest da i prirodne zajednice same jako dobro međusobno brinu jedne o drugima. Šume primjerice, nisu samo skupovi stabala, odvojene jedinke, nego ekosustavi čiji su članovi sposobni međusobno komunicirati i brinuti jedni za druge, čak i kad se sastoje od različitih vrsta. Kako to čine, u svojim istraživanjima otkrila je Suzanne Simmard, a razne načine komunikacije kasnije su potvrdili i drugi znanstvenici svojim eksperimentima.



Stabla međusobno komuniciraju putem micelija, tankih niti gljivica koje među korijenjem ispod zemlje formiraju pravu mrežu, šumski internet. Veća i starija “majke stabla” putem ove mreže mogu razmjenjivati razne nutrijente, ugljik, dušik, fosfor i vodu s manje razvijenim stablima koja zbog sjene nemaju dovoljan pristup suncu. Na taj su način “majke stabla” čvorovi povezani sa stotinama drugih kojima povećavaju šansu za preživljavanjem i četiri puta. Uz nutriente, razmjenjuju i druge informacije poput obrambenih signala. Drveće u šumi zapravo međusobno razgovara. I to s razlogom. Ova kompleksna mreža za razmjenu informacija šumu čini otpornom. Manji poremećaji u zajednici se kroz komunikaciju i suradnju lako nadoknade, ali postoji granica gdje šume trebaju i našu pomoć, piše Punkufer.

Komentari