Održavanje njegova optimalnog statusa u krvi strategija je koja potencijalno može pridonijeti obrani od infekcija respiratornog sustava.
Gotovo 50 posto svjetske populacije ima nedovoljnu koncentraciju vitamina D u krvi, osobito tijekom zime i ako žive sjeverno od 35. paralele, pokazala je studija objavljena u časopisu “The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics”.
Druga studija u Španjolskoj otkrila je manjak vitamina D kod čak 82,2 posto pacijenata, što je u tom trenutku bilo gotovo dvostruko više od prosječnog manjka istoga vitamina u toj državi. Istraživači iz Santandera uočili su i da su oboljeli od Covida-19, koji su usto imali manjak vitamina D, istodobno češće patili od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
Karika u lancu kompleksnih faktora
Nedovoljne količine vitamina D mogu predstavljati javnozdravstveni problem koji se može korigirati odgovarajućom prehranom i suplementacijom. Rizične skupine u pandemiji su osobe starije dobi i polimorbidni bolesnici, upravo one skupine kod kojih se ujedno bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi.
Vitamin D predstavlja kariku u lancu kompleksnih faktora koji pridonose imunosnom odgovoru i zato je održavanje njegove optimalne razine u krvi strategija koja potencijalno može pridonijeti obrani od infekcija respiratornog sustava, posebice u starijih osoba i kroničnih bolesnika.
Glavni izvor vitamina D njegova je sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevu svjetlu. Zato i dolazi do manjka vitamina tijekom jeseni i zime, no to se može nadoknaditi prehranom i dodacima prehrani.
Najbogatiji izvori vitamina D u hrani
- ulje iz jetre bakalara i drugih masnih riba
- ulja u tuni, srdeli, skuši, bakalaru, lososu, plodovima mora
- shiitake gljive
- jetra
- žumanjak iz jaja
Dodatak vitamina D u jesenskim i zimskim mjesecima, osim što jača imunosni sustav, poboljšava raspoloženje, ali teško je unijeti dovoljnu količinu vitamina kroz prirodne izvore, objasnila je nutricionistica Kim Plaza.
Studije provedene ove godine i objavljene u časopisu “Journal of Infection and Public Health” pokazale su da suplementacija vitaminom D pokazuje obrambeni učinak od respiratornih infekcija.
Stoga, visoki status vitamina D u krvi može pomoći u smanjenju rizika od virusnih epidemija te održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju, dok se niske koncentracije toga vitamina vežu uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju.
Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od Covida-19. Zato je potrebno educirati stanovništvo da je snaga vitamina D, suplementacija i praćenje njegove koncentracije u krvi kod različitih ugroženih populacijskih skupina od posebnoga značaja za zdravlje ljudi.
Preporuke HZJZ-a za dovoljan unos vitamina D
- češći boravak vani i aktivnosti na otvorenom
- redovita tjelovježba
- odgovarajuća pravilna i uravnotežena prehrana
- od listopada konzumirati dodatke prehrani s vitaminom D u dozi od 20 µg dnevno naviše, piše Net.hr.
Multiple studies show that low Vitamin D levels are associated with worse outcomes in COVID-19. But observational Vitamin D data has almost never panned out in rigorous trials.
I dig deep on D and COVID here:https://t.co/SS0jCaMt8K— F. Perry Wilson, MD MSCE (@methodsmanmd) October 29, 2020
