Promjena prehrambenih navika najbrži je način kako unaprijediti naše zdravlje. No ujedno i vrlo težak zadatak. Kako pravilna prehrana kreće u najranijoj dobi, upravo djecu predškolske i školske dobi treba poticati na zdrave odabire.
Gotovo 35 posto djece u dobi od 8-9 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu. Kod osoba starijih od 18 godina, taj postotak penje se na 37 posto. Debljina nam je postala jedan od vođenih javnozdravstvenih problema i stoga su promjene nužne. Posebice promjene naših prehrambenih navika.
“Današnji način života, tempo života stvarno nas ograničava u kvalitetnoj pripremi zdravih obroka, obroka koji su potrebni nama za pravilno funkcioniranje tijekom dana”, smatra nutricionistkinja Ivana Barišić.
A tome možemo pridodati i sjedilački način života i dostupnost hrane općenito. Hrvati obično osvijeste da im je promjena prehrambenih navika nužna tek kasnije, kada već dođe do zdravstvenih tegoba. Edukacija je ovdje temeljna.
“Hrvati se obraćaju nutricionistima stvarno kada je problem tjelesna kilaža, kada je problem nekakva bolest, kada ne znaju u začaranom krugu što i kako dalje. Ali rijetko kada se javljaju da bi preventivno ulagali u svoje zdravlje”, naglašava Barišić.
Odlučiti promijeniti svoje prehrambene navike vrlo je teško. Osoba obično i ne shvaća da je njen način prehrane loš, da ima negativan utjecaj na zdravlje dok možda vaga ne pokaže drugačije.
Bitna je čvrsta odluka
Nikakve dijete neće učiniti čuda, a i prehrana mora biti individualno prilagođena pojedincu. Lakši put ka zdravijem stilu života je onaj usvojen u dječjoj dobi. U čemu ključnu ulogu imaju roditelji.
“Bitno je da što više imamo zajedničkih obroka dnevno, da hrana ne služi kao nagrada ili kao kazna, jer sve je dopušteno, samo je bitno koliko u kojoj količini i koliko često određenu namirnicu konzumiramo, kroz igru i kroz zabavu možemo isto učiti o zdravoj prehrani, pravilnoj prehrani”, savjetuje nutricionistkinja Branka Bunić.
Uz roditelje, za djecu i poticanje zdravog stila života važne su i institucije poput vrtića i škola koje ove godine imaju dodatan zadatak – prehranu prilagoditi uvjetima virusne pandemije. Pet obroka dnevno – tri glavna i dva međuobroka su ključna za dječji rast i razvoj, uz zadovoljavanje svih nutritivnih potreba.
Nezdrave hrane, ističu obje naše sugovornice, nema. Kako za djecu, tako i za odrasle – bitno je voditi računa o količinama koju unosimo u organizam i zapamtiti jedno – promjena naši prehrambenih navika je proces koji traje i koji se uči. Dug je to put kojim, ako odlučite već sada krenuti, tijelo i um će vam itekako biti zahvalni u budućnosti, piše HRT.
