Predstavljen novi Europski atlas ptica gnjezdarica

Novi Europski atlas ptica gnjezdarica predstavljen je u četvrtak, priopćila je Udruga Biom istaknuvši da atlas predstavlja prekretnicu za istraživanje biološke raznolikosti i očuvanje prirode u Europi.

Udruženje ornitologa, Europsko vijeće za popis ptica (EBCC) predstavilo je u četvrtak projekt drugi Europski atlas ptica gnjezdarica (EBBA2). Atlas je, navode iz Bioma, nastao kao izniman suradnički napor između tog vijeća i partnerskih organizacija koje su omogućile prikupljanje podataka o pticama s područja veličine 11 milijuna kilometara kvadratnih. EBBA2 temelji se na svom prethodniku, ‘EBCC atlasu europskih ptica gnjezdarica’, objavljenom 1997. na temelju podataka iz 1980-ih

Predstavljanje je održano uz online stream, a atlas donosi ažurne informacije o rasprostranjenosti i brojnosti ptica u Europi, na području od Azora do Urala. Kao što se navodi i u nazivu atlasa, riječ je zapravo o drugom Europskom atlasu ptica gnjezdarica – prvi je objavljen 1997. na temelju podataka o rasprostranjenosti i brojnosti ptica iz 1980-ih, a u novom atlasu prikazani su podaci zabilježeni terenskim radom od 2013. do 2017.

“S oko 120.000 terenskih volontera iz svih europskih zemalja, EBBA2 jedan je od najvećih projekata građanske znanosti o biološkoj raznolikosti u povijesti”, ističe se u priopćenju.

539 autohtonih vrsta ptica koje se gnijezde u Europi 

Tijekom razdoblja terenskog rada, zabilježeno je 539 autohtonih vrsta ptica koje se gnijezde u Europi, od kojih je 59 vrsta uglavnom koncentrirano u Europi, što znači da su gotovo endemične, a 40 je endemskih vrsta, odnosno onih koje se mogu naći samo u Europi. Uz autohtone, u Europi se gnijezdi i 57 vrsta uvezenih iz drugih područja.

Među najraširenije vrste u Europi spadaju bijela pastirica (Motacilla alba) i kukavica (Cuculus canorus), koje su zabilježene na više od 85 posto svih 50-kilometarskih kvadranata istraženih u EBBA2.

Značajne promjene u europskoj avifauni

Analizom prikupljenih terenskih podataka primijećene su značajne promjene u europskoj avifauni. Tako je 35 posto svih vrsta ptica u Europi povećalo površinu na kojoj se gnijezde, a s druge strane, četvrtina vrsta smanjila je površinu područja gniježdenja. Pokazalo se da je površina gdje se ptice gnijezde pomaknuta prema sjeveru u prosjeku za 28 kilometara.

„Regije na sjeveru kontinenta stekle su vrste, dok su područja na jugu pretrpjela gubitke. Gubici su često utvrđeni kod vrsta ptica karakterističnih za poljoprivredno zemljište i travnjake, posebno u mediteranskoj regiji, kao i u zapadnoj i srednjoj Europi. Čini se da su korištenje zemljišta i klimatske promjene glavni pokretači tih promjena i morat će se dodatno istražiti”, rekao je Sergi Herrando iz koordinacijskog tima EBBA2 pri Katalonskom ornitološkom institutu.

Unatoč izraženim promjenama u europskim krajolicima i klimi, dodaju u priopćenju, vrlo je malo domaćih i uvezenih vrsta ptica koje su u Europi potpuno nestale, poput bjelogrle trkuše (Turnix sylvaticus) i čiope pokućarke (Apus affinis).

Projekt drugog europskog atlasa započeo je prije 10 godina, a atlas je objavljen u opsežnom izdanju u partnerstvu s Lynx Edicions na 960 stranica. Među ostalim, sadrži 556 cjelovitih opisa ptičjih vrsta i 69 vrsta obrađenih u dodatku, ima i 568 ilustracija, a na tekstovima o vrstama radilo je 348 autora.

Komentari