Pojedinci zbog nošenja zaštitne maske mogu osjetiti tjeskobu, ali to ne utječe na razinu kisika

profimedia

Dok svijetom vlada pandemija koronavirusa, nošenje maske postalo je obavezno u zatvorenim prostorima i tamo gdje se ne može održavati fizička distanca od 2 metra. No, kod nekih ljudi upravo nošenje maske može izazvati tjeskobu i paniku.

Sve je to dio “anksiozne osjetljivosti”, psihološke osobine zbog koje ljudi na određene fizičke senzacije gledaju kao na neugodne ili averzivne, rekla je Shannon Sauer-Zavala, docentica na Odsjeku za psihologiju Sveučilišta u Kentuckyju.

Kod ljudi koji iskuse ovu osobinu može doći do sitnih promjena u u fiziološkim senzacijama, poput pojačanog pulsa, promjena brzine disanja, napetosti mišića, a to mogu protumačiti kao znak da će se dogoditi nešto loše, piše Medical express.

Tjeskoba je povezana i s fiziološkim promjenama

Primjerice, osoba može osjećati kao da ima srčani udar ili se osjeća kao da će se onesvijestiti jer se brine da nema dovoljno zraka.

“Misleći da će se negativni ishodi vjerojatno dogoditi, kod ljudi se osjeća tjeskoba i, naravno, tjeskoba je povezana s fiziološkim promjenama, poput ubrzanog srca, otežanog disanja i promjena mišića. Ovisno o vrsti maske, disanje može biti nešto nego bez maske”, kazala je Sauer-Zavala.

Primjerice, osoba može osjećati kao da ima srčani udar ili se osjeća kao da će se onesvijestiti jer se brine da nema dovoljno zraka.

“Misleći da će se negativni ishodi vjerojatno dogoditi, kod ljudi se osjeća tjeskoba i, naravno, tjeskoba je povezana s fiziološkim promjenama, poput ubrzanog srca, otežanog disanja i promjena mišića. Ovisno o vrsti maske, disanje može biti nešto nego bez maske”, kazala je Sauer-Zavala.

Međutim, treba napomenuti da većina nemedicinskih maski omogućuje dovoljan protok zraka.

Nošenje maske ne dovodi do pada razine kisika. Lisa Wright, registrirani respiratorni terapeut (RRT) i voditeljica respiratorne terapije UKHC, pomaže u boljem razumijevanju zdravlja prilikom nošenja maske.

Kada govorimo o “razinama kisika” ili “kisiku u krvi” misli se na to ima li dovoljno kisika koji se kreće krvlju.

Maska filtrira viruse i bakterije

“Normalno zasićenje kisikom za zdravu odraslu osobu iznosi 95% ili više. Prekrivači za lice ne bi smjeli ometati ulazak zraka niti zabranjivati CO2 da izlazi. Kirurzi i drugi ljudi koji rade u operacijskim salama ili izvode sterilne zahvate nose maske cijeli dan, svaki dan i imaju za cijelu profesionalnu karijeru”, kazala je Wright.

Pojasnila je da maske za lice djeluju kao filteri.

“One filtriraju veće uljeze poput virusa i bakterija, ali ipak propuštaju manje čestice. N95 maske koje zdravstveni radnici koriste kada se brinu o pacijentima oboljelima od Covida-19 filtriraju 95 posto čestica koje su veće od 0,3 mikrona. Kisik je, 0005 mikrona. Drugim riječima, molekule koje udišemo i izdišemo veće su od zaraznih čestica koje prekrivači lica filtriraju”, pojasnila je Wright.

Pojedine osobe navode kako ne dobivaju dovoljno kisika kada nose maske, a Wright pojašnjava da je ipak potrebno navikavanje na nošenje maske.

Začarani krug

“Normalno je da se osjećate nelagodno zbog nečega preko nosa i usta. Toplo je. Možda vam se naočale malo zamagljuju. Možda dišete malo brže samo zato što se osjećate čudno. Moglo bi vam pomoći da ‘vježbate’ tako što ćete kod kuće kratke vremenske periode nositi masku, a zatim postupno produljivati vrijeme nošenja maske”, savjetovala je Wright.

“Ako osoba sama sebi govori da ne može disati, to zapravo može izazvati otežano disanje, što je simptom tjeskobe. Sve je to začarani krug”, dodala je Sauer -Zavala.

Takve osjećaje ne treba ignorirati, ali Sauer-Zavala je rekla da zatvaranje očiju i polako i duboko disanje može pomoći, prenosi N1.

Komentari